Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje zastupa državu u imovinskim sporovima pred domaćim i stranim sudovima, te međunarodnim arbitražama, potpuno je pasivno u odnosu na novu pravomoćnu presudu u slučaju Ina - MOL, prema kojoj je MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom tako što je korumpirao bivšeg premijera Ivu Sanadera.
Dodatak Međudioničarskom ugovoru potpisan u siječnju 2009. godine dao je MOL-u upravljanje Inom, premda nema većinski udio, a pravomoćna presuda govori da je MOL tu poziciju stekao kriminalom, jer je predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi tadašnjeg premijera Sanadera podmitio s 10 milijuna eura.
Otvara se isto pitanje
Sanader i Hernadi prvi su put pravomoćno osuđeni za korupciju 2014. godine. I tada se postavljalo pitanje hoće li se otvoriti postupak u kojemu će se Dodatak Međudioničarskom ugovoru proglasiti ništetnim, jer je nastao na temelju kriminalne radnje. Tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan o tome se nikad nije izjasnio, kao ni tadašnji premijer Zoran Milanović, niti ministar gospodarstva u njegovoj Vladi, Ivan Vrdoljak.
Već za godinu dana pitanje je postalo suvišno, jer je Ustavni sud 2015. godine ukinuo pravomoćnu presudu i cijeli je postupak bio vraćen na početak. S novom pravomoćnom presudom kojom su Sanader i Hernadi zbog korupcije u slučaju Ina - MOL kažnjeni sa šest, odnosno dvije godine zatvora, opet se otvara isto pitanje. Budući da Građanski odjel Državnog odvjetništva zastupa državu u imovinskim sporovima, prošli tjedan poslali smo im nekoliko pitanja vezanih za taj slučaj.
Zanimalo nas je je li pravomoćna presuda temelj za proglašenje Dodatka Međudioničarskom ugovoru ništetnim, tko to pokreće, u kakvom postupku, odnosno je li nužna arbitraža, postoje li rokovi zastare... Konačno, zanimalo nas je i primjenjuje li se u slučaju proglašenja koruptivnog ugovora ništetnim originalni Međudioničarski ugovor koji je definirao odnose kada je MOL imao 25 posto dionica Ine. Nakon tri dana, iz DORH-a smo dobili odgovor da ta pitanja postavimo Vladi.
Kazneni dio
Ovakav odgovor pokazuje kako aktualna glavna tužiteljica Zlata Hrvoj Šipek nema namjeru inicirati bilo kakve akcije koje bi bile u službi zaštite državne imovine i interesa, nego čeka naputke premijera Andreja Plenkovića. Zakon o državnom odvjetništvu ovo tijelo definira kao samostalnu instituciju koja se treba držati isključivo zakona. Međutim, te se norme zapravo odnose na kazneni dio, te progon počinitelja kaznenih djela.
U odnosu na građanski dio Državnog odvjetništva zakon je pisan tako da ne poziva na inicijativu državnih odvjetnika u zaštiti državnih interesa i imovine, a oni ih shvaćaju doslovno i čekaju što će im premijer reći.