Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu potvrdilo je Jutarnjem listu da je pokrenulo istragu za teške ratne zločine protiv Zlatana Mije Jelića bivšeg zapovjednika obrane Mostara. Riječ je podsjećamo o generalu HVO-a koji je ovo ljeto u povodu 25. obljetnice Oluje iz ruku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića primio odlikovanje za doprinos brigada i specijalne policije HVO-a toj akciji.
Kako nam je iz ŽDO Zagreb potvrđeno, rješenje o istrazi protiv Zlatana Mije Jelića doneseno je zbog postojanja osnovane sumnje da je kao ratni zapovjednik Mostara počinio kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i to ratnim zločinom nad civilnim stanovništvom i vojnim zarobljenicima.
Istraga protiv Zlatana Mije Jelića donesena je temeljem optužnice za ratne zločine koju je u prosincu 2015. protiv njega podignulo Tužiteljstvo BIH. Prema pisanju bosansko hercegovačkih medija, Zlatan Mijo Jelić je u Hrvatsku pobjegao zadnjeg dana 2015. pa se pretpostavlja da mu je netko dojavio, ili je sam pretpostavio da bi optužnica koja ga teško tereti mogla biti potvrđena, što se početkom 2016. i dogodilo.
Živi u Hrvatskoj
Kako taj general HVO-a već petu godinu živi u Hrvatskoj i nedostupan je bosansko hercegovačkom pravosuđu, Tužiteljstvo BiH je optužnicu protiv njega ove godine ustupilo hrvatskom tužiteljstvu. U slučajevima kad BiH zbog bijega optuženika koji ima i hrvatsko državljanstvo progon za ratni zločin ustupi hrvatskom pravosuđu, DORH ne preuzima optužnicu iz BiH automatizmom, već analizira jesu li djela za koja se bjegunac u toj optužnici tereti kažnjiva i po hrvatskom zakonu i ako ustanovi da jest, otvara istragu. Kako nam je neslužbeno kazao izvor iz DORH-a dokazi koje priloži Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pod određenim uvjetima, tj. ako su izvedeni i u skladu s hrvatskim zakonima, priznaju se kao da su provedeni u Hrvatskoj.
A Tužiteljstvo BiH Zlatana Miju Jelića, u jednoj od najopširnijih optužnica koje je podiglo za ratne zločine, tereti da je kao ratni zapovjednik Mostara u razdoblju od svibnja 93. do ožujka 94. odgovoran za protupravno zatvaranje civila, etničko čišćenje, naređivanje prisilnog rada ratnih zarobljenika, za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika i civila koji su slani kao živi štit i na prisilni rad na crtu razdvajanja između hrvatskih i bošnjačkih snaga. Žrtve su pretežito Bošnjaci.
Dio dokaza na kojoj se temelji optužnica BiH temelji se na dokazima izvedenim pred Haaškim sudom u postupku Prlić i ostali u kojem šestorica predstavnika vojnog i političkog vrha bivše Herceg Bosne pravomoćno osuđeni na više od 100 godina zatvora.
Odlikovanje brigade
Prije nego što je odlučio odlikovati brigade i Vojnu policiju Herceg Bosne za doprinos akciji Oluja, predsjednik Zoran Milanović je upozoren da je protiv Zlatana Mije Jelića, koji će u ime jedne od brigada primiti to odlikovanje, Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu za ratne zločine.
Milanovića, međutim, ta činjenica nije pokolebala. Navedene brigade HVO-a predsjednik je odlikovao na inicijativu Hrvatskog generalskog zbora. Potvrdio je to prošlo ljeto u izjavi Večernjem listu predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, Pavao Miljavac. Ispričao kako je s još par članova te udruge, nekoliko dana prije obilježavanja obljetnice akcije Oluja, otišao na razgovor kod predsjednika Milanovića s vrlo malo nade da će on njihovu inicijativu prihvatiti. Miljavac je istom listu objasnio da je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tu inicijativu Hrvatskog generalskog zbora odbila strepeći od reakcije bošnjačke strane. Kad su s tom činjenicom upoznali Milanovića on, prema Miljavčevoj izjavi u Večernjem listu „nije časio ni časa“, a odluku o prihvaćanju inicijative generalskog zbora popratio je komentarom „Fućka mi se što će bosanska strana protestirati, neka protestiraju, to je moja odluka i neka ide“.
Dva mjeseca nakon toga DORH je preuzimajući kazneni progon od Tužiteljstva BiH pokrenuo istragu protiv Zlatana Mije Jelića za ratne zločine.