Paralelno s planom za razdvajanje optužnice u slučaju Agrokor, u DORH-u se vrlo ozbiljno razmatra mogućnost da protiv odluke zagrebačkog Županijskog i Visokog kaznenog suda, kojim je vještačenje KPMG-a proglašeno nezakonitim, Vrhovnom sudu podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti.
No, ako taj zahtjev Vrhovni sud i usvoji, ne može ukinuti dosadašnje sudske odluke o nezakonitom vještačenju, već može donijeti samo deklaratornu odluku, odnosno konstatirati da su sudovi povrijedili zakon na štetu tužitelja. Takva odluka Vrhovnog suda postaje dio sudske prakse te bi eventualno mogla DORH-u ići u korist u nekim budućim slučajevima, no u ovome ih može učiniti samo "moralnim pobjednikom", naravno ako Vrhovni sud njihov zahtjev uopće ocijeni osnovanim.
Sudska praksa
Za pretpostaviti je da će se DORH, ako se odluči na zahtjev za zaštitu zakonitosti, u njemu prije svega referirati na postojeću praksu Vrhovnog suda u predmetima u kojima se problematizirala pristranost vještaka, a koji je dosad uglavnom odbacivao navode o takvoj pristranosti - točnije nije vještačenja proglašavao nezakonitima, već je eventualno problematizirao njihovu vjerodostojnost.
Osnovna razlika između ta dva pojma bila bi u tome da bi, da je vještačenje KPMG-a proglašeno nevjerodostojnim, a ne nezakonitim, optužnica bila potvrđena, a sam sadržaj vještačenja bi se problematizirao na suđenju koje bi uslijedilo. Odluka o nezakonitosti ključnog dokaza, pak, ruši čitavu optužnicu prije nego što suđenje uopće počne.
Vjerodostojnost
Kako je to vidljivo iz odluke Visokog kaznenog suda u slučaju Agrokor, Državno odvjetništvo je sudsku praksu Vrhovnog suda o slučajevima u kojima se spočitavala vjerodostojnost vještaka i citiralo u svojoj žalbi na odluku optužnog vijeća u slučaju Agrokor, no VKS ju je odbio potvrđujući odluku o nezakonitosti vještačenja.
"Isto tako, irelevantno je nabrajanje sudske prakse Vrhovnog suda RH i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske o otklonu vještaka zbog problematiziranja njegove nepristranosti koja se odnosi na činjenično različite situacije, povezanost brata optuženika i oštećenika, povezanost sestre ili kćerke oštećenika s vještakom, javni istupi vještaka ili stručnost vještaka te nedvojbeno imaju za posljedicu eventualnu nevjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka, a ne njegovu nezakonitost", naveo je VKS.