Kao i svakog ljeta i jeseni poljoprivrednici diljem hrvatske trpe velike štete od divljači, a posebno divljih svinja koje se iz šumskog područja spuštaju na poljoprivredne površine i ubiru ljetinu i jesenske plodove prije no što to stignu proizvođači hrane.
Nakon kratkotrajnog zatišja u kojem je zbog prevencije u borbi protiv afričke svinjske kuge 2020. odstrijeljeno 37.089 divljih svinja, sada su se legla oporavila. Na te probleme ministricu Mariju Vučković upozorili su za posjete Primorsko-goranskoj županiji gdje je nedavno u najezdi divljih svinja nastradalo čak i jedno lokalno groblje koje je potpuno devastirano.
Lokalni lovci su se prošlog vikenda organizirali kako bi istjerali svinje koje imaju svoja staništa sve bliže naseljenim mjestima. Sve više je divljači koje šetaju po cestama pa osim ugrožavanja prometa, predstavljaju rizik za vozila i ljude.
Svi pokušaji plašenja ovih životinja, dizanja ograda i dežurstava nisu dali prevelike rezultate jer ispred vepra sa kljovama teškog preko 200 kilograma nema pomoći ako na raspolaganju imate sam drvenu motku. Pucati se na njih ne smije u naseljenem naselju, a pomoći nema ni od lovaca jer oni svoju dozvoljenu kvotu ispucaju u svojim lovištima.
Sastanak u ministarstvu
- Organizirat ćemo poseban sastanak u ministarstvu i zajedno sagledati kako umanjiti ovu višedimenzionalnu problematiku koja negativno utječe na poljoprivredno zemljište, a uključit ćemo i predstavnike zaštite prirode, naše Agencije za plaćanja i lovce. Ministarstvo poljoprivrede u okviru svojih nadležnosti donijelo je naredbu koja se odnosi na pojačano izlučivanje divljih svinja zbog postojećih problema, kao i zbog opasnosti od širenja afričke svinjske kuge, rekla je ministrica.
Kako doznajemom postoje i druge mjere, ali nisu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, nego i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i upravom nadležnom za zaštitu prirode. Zajedno sa lovcima početkom slijedećeg tjedna bit će održan sa sastanak na kojem će se razmotriti cijela problematika. Iz Ministarstva nisu željeli govoriti o mogućim mjerama dok ne čuju struku, a struka je svoje rekla još u travnju kada je o ovom problemu bila rasprava na saborskom Odboru za poljoprivredu.
Tada je predsjednik Hrvatskog lovačkog sveza Đuro Dečak upozorio je na važnost pronalaženja modaliteta za rješavanje problema šteta od divljači i podsjetio da je divljač imovina Hrvatske za koju ne mogu odgovarati lovačka društva.
Dečak je upozorio na nedostupnost podataka i informacija od strane Ministarstva poljoprivrede, visoke troškove utvrđivanja šteta te uputio apel za smanjenje administrativnih barijera i pojednostavljenje postupaka izrade lovnogospodarskih osnova po uzoru na druge države članice Europske unije. Rješenje problema vidi u policama osiguranja, što bi bilo dobro i za poljoprivrednike, koji su većim dijelom i lovci.
Skeptični Dečak
Dečak nam je jučer rekao kako ne vjeruje da će bilo kakav sastanak riješiti nagomilane probleme sa divljači.
- Dosta mi je uzaludnih sastanak jer na ovaj problem upozoravam već 10 godina, a ništa se nije promijenilo. Sada kada je dogorjelo do ušiju svi upiru prste u lovce, a nama su ruke vezane jer je potrebno promijeniti niz zakona. Ne možemo mi sada uzeti puške i pucati po svinjama jer su njihova staništa već na rubovima velikih gradova. Mi imamo divlje svinje u Zagrebu, u Markuševcu, kaže Dečak.
Dodaje kako bi u ovakvim uvjetima hitno rješenje mogla biti mjera pojačanog odstrela koju bi unutar 300 metara pojasa od šume do polja ili nasada mogli provoditi i vlasnici parcela.
- Čak smo spremni i educirati vlasnike parcela kako bi sa puškama sa prigušivačima štitili svoje usjeve. No, time neće biti riješen problem njihove hiperreprodukcije. Već je trebalo ozbiljno pristupiti ovom problemu, a ne sada kada je situacija eskalirala, kaže Dečak koji dio rješenja vidi u državnom subvencioniranju osiguranja poljoprivrednih nasada od šteta, po uzoru na promet.
Tako od 2018. godine Ministarstvo financira policu osiguranja za štete od divljači u prometu. Za 2021. godinu u proračunu je osigurano 60 milijuna kuna za osiguranje šteta od divljači, od čega 45 milijuna kuna za dospjele štete u prometu i 15 milijuna kuna za štete na poljoprivrednim usjevima.
Prema dostupnim podacima štete koju počine divlje svinje čine 90 posto svih šteta koje počini divljač.
Kako kaže Miroslav Benko iz Hrvatskog šumarskog instituta razlozi šteta, vezani su uglavnom uz klimatske promjene, napuštene poljoprivredne površine, ali i povećanje migracija zbog nedostatka predatora koji mogu kontrolirati ovu populaciju.
- Politika gospodarenja divljom svinjom ovisi i o suradnji s državama u okruženju te ju je potrebno rješavati zajednički sa svim državama jugoistočne Europe putem resornih ministarstava i partnerskih institucija kroz istraživački projekt, kaže Benko.