ZAGREB - Kad bi se ugovori za rad obnavljali svakih 12 mjeseci nakon evaluacije rada u tom periodu, imali bi vrijedniju, zdraviju i korektniju radnu snagu. Ovo je praksa u ostatku svijeta i time se radna snaga motivira da čini svoj maksimum - predložila je Ivana S., za portal mojahrvatska.jutarnji.hr.
To je, nažalost, utopija
- Nažalost, kod nas sjede službenici u općinama, bolnicama i bankama koji su tu već 20 godina i koji će to biti još 20 bez obzira na kvalitetu usluge. Način na koji se takve situacije rješavaju na Zapadu je da se obavi analiza procesa u organizaciji ili firmi i sva radna mjesta nanovo otvore. Zaposleni koji su već u firmi imaju prednost, ali ne i garanciju. Moraju dokazati da su sposobniji za taj posao od nekoga s ulice. Ovaj sistem se čini okrutnim, ali motivira zaposlene da se stalno doškolovavaju i daju svoj maksimum! - kaže Ivana S.
Stručnjaci kažu da je čitateljica dala jedan radikalan i teško ostvariv prijedlog, no kada bi se proveo, učinkovitost rada posebice u državnim i javnim ustanovama sigurno bi se barem udvostručila.
Vlatka Šakar, edukatorica i poslovna savjetnica, kaže da je ideja fenomenalna, ali utopijska.
- Definitivno je super ideja, ali teško ostvariva. Za to treba velika logistika, jer tko će raditi tu evaluaciju, tko će kontrolirati rad i učinak svakog zaposlenika? Zatim treba postaviti i kriterije za svako radno mjesto, no osnovu kojih bi se mjerila učinkovitost. Činjenica je da je u zapadnim zemljama mnogo manja sigurnost radnih mjesta kako u privatnim, tako i u državnim i javnim službama. I Svjetska banka nas je upozorila da je jedan od ključnih problema teško i skupo otpuštanje radnika zbog čega je i manja volja za investicijama. Kod nas je već toliko ukorijenjena negativna selekcija zaposlenika po rođačkim i drugim vezama. Jedan loš zaposlenik dovede još 10 loših i tjera 10 dobrih - tvrdi Šakar.
Negativna selekcija
Smatra da bi se u borbi protiv negativne selekcije radnika zato trebalo početi “čistiti” od direktora koji su često uzrok zapošljavnja loših radnika.
Zasada je stanje tako da se, prema zakonu, Ugovor o radu može samo iznimno sklopiti na određeno vrijeme. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.
Znanje određuje plaću
Prijedlog o godišnjem obnavljanju ugovora o radu podržava u Đuro Popijač, direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
- To bi bila odlična mjera, ali Vlada na to neće nikad pristati zbog sindikata. Javni bi sektor trebao biti ustrojen kao i privatni, a to znači da se cijeni znanje i sposobnost te po tome određuju plaće. Treba sakcionirati i one poslodavce, a nisu rijetki, koji i po osam godina drže radnike na određeno vrijeme, što je kršenje zakona. Ali to nitko ne kažnjava - tvrdi Popijač koji ne smatra da bi za odluku o godišnjoj obnovi ugovora o radu trebala velika logistika. S. Trajković
Svaki peti otkaz sud proglasi nelegalnim
U državnim i javnim institucijama, kao i u privatnim tvrtkama, prije davanja otkaza uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan zaposlenika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavljanja kršenja tih obaveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. To većinom uključuje odavanje poslovne tajne, neredovit dolazak na posao, fizički obračun na poslu i neobavljanje posla u zadanom roku.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili (ne)radom zaposlenika, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku iznošenje svoje obrane osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prije uručivanja otkaza, poslodavac je dužan od radničkog vijeća zatražiti očitovanje o tom otkazu.
U slučaju da poslodavac ne poštuje zakonske obveze o otkazu, radnik može zatražiti zaštitu svojih prava kod svog sindikata ili odvjetnika. U praksi, u Hrvatskoj svaki četvrti izvanredan otkaz sud odbaci i radnik koji je tužio poslodavca se vraća na radno mjesto s kojeg je otpušten. Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Lani čak 80 % radnika zaposleno na određeno
Hrvatski radnici, prema najnovijem istraživanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, češće sami daju otkaz nego što im ga uruči poslodavac. Anketom je obuhvaćeno 11.339 poduzeća s 592.532 zaposlena, odnosno 37,5 posto ukupno zaposlenih.
Poslodavci su u tim poduzećima lani zaposlili 130.326 novih radnika s ugovorom o radu te 12.129 radnika na ugovor o djelu, a iz tvrtki su otišla 103.320 radnika. Poslodavci najrjeđe posežu za otkazima, koje je lani dobilo samo 6716 radnika, ali ne zato što su naši poslodavci meka srca, nego koriste jeftiniju varijantu - zapošljavanje na određeno vrijeme.
Najveći broj radnika, njih 42.258 ili gotovo 41 posto, napustilo je poduzeće jer im je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme, koji poslodavac nije produljio. Od 130.326 novozaposlenih radnika, samo je 83.837 dobilo stalni posao, a čak 91.489 radnika ili njih 79,2 posto zaposleni su na određeno vrijeme.
I, naravno, da poslodavac ne mora davati skupe otkaze s otpremninom kada nakon isteka rada na određeno radniku ne mora dati ništa. Većina anketiranih poslodavaca (55,3 posto) u potrazi za radnicima koristilo je usluge HZZ-a, ali i nadalje veliki broj poslodavaca (čak 43,8 posto) zapošljava radnike preko veza i poznanstava.