Doživotni zatvor: Kazna (i)li odmazda (1)

Drniški zločin ubrzao doživotni zatvor: država preokreće kaznenu politiku

Ubojstvo Luke Milovca potaknulo hitne izmjene: najstroža sankcija i nadzor nakon odsluženja kazne.

Kristijana Aleksića, osumnjičenog za ubojstvo Luke Milovca odvode iz policije u Državno odvjetništvo na ispitivanje 
 

 Niksa Stipanicev/Cropix
Ubojstvo Luke Milovca potaknulo hitne izmjene: najstroža sankcija i nadzor nakon odsluženja kazne.

Bude li osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora, a to bi moglo biti i do 50 godina, i potvrdi li mu se ta presuda, 50-godišnji Kristijan Aleksić zasigurno će ostatak života provesti iza rešetaka.

No, formalnopravno to neće biti kazna doživotnog zatvora, jer, sve da i Hrvatski sabor uskoro usvoji izmjene Kaznenog zakona i Hrvatska dođe na popis europskih zemalja koje u svom kaznenom zakonodavstvu imaju takvu sankciju (nema je i Portugal), on na tu kaznu ne bi mogao biti osuđen. Ali, ubojstvo Luke Milovca, 19-godišnjeg drniškog maturanta, u subotu, 16. svibnja ove godine, kad mu je dostavio pizzu, okidač je zbog kojeg će doživotni zatvor biti mogućnost koju će se kao kaznu moći izreći za najteže zločine.

Zločin Kristijana Aleksića, koji je već jednom ubio i za to odslužio zatvorsku kaznu, zgrozio je hrvatsku javnost. Mladića koji je ovoga ljeta trebao maturirati ničim izazvan ubio je iz oružja koje je sam izradio i na mjestu ga usmrtio. Sve je smišljeno planirao. Sada je u istražnom zatvoru i čeka potvrđivanje optužnice u kojoj je na oko dvadesetak stranica opisan njegov zločin.

Koliko je ogorčenje hrvatske javnosti bilo tih dana, svjedoči i podatak da je nekoliko odvjetnika tih dana odbilo preuzeti obranu okrivljenog, pa mu je dodijeljena odvjetnica po službenoj dužnosti. Javnost je zatražila, a oni koji donose i kreiraju zakone odmah su na taj zov javnosti reagirali najavom izmjena Kaznenog zakona i uvođenja kazne doživotnog zatvora za ovakve zločine i nepopravljive recidiviste, kakav je i Aleksić.

Već pet dana nakon zločina u Drnišu, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, osim što je pokrenuo stegovni postupak protiv dviju sutkinja šibenskoga Općinskog suda koje su vodile drugi kazneni postupak protiv Aleksića, najavio je i izmjene zakona i formiranje radne skupine za uvođenje doživotnog zatvora.

Istaknuo je također da će biti formirana radna skupina zadužena za izmjene više zakona, među kojima su Kazneni zakon, Zakon o izvršavanju kazne zatvora te, prema potrebi, Zakon o kaznenom postupku i drugi propisi.

U radu skupine sudjelovat će predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pravosudnih tijela i akademske zajednice.

„Očekujem da u roku od dva tjedna imamo nacrt prijedloga tih zakona, dakle u najkraćem mogućem roku“, naglasio je ministar. Govoreći o planiranim izmjenama, ministar je najavio uvođenje instituta doživotnog zatvora, naglasivši kako takvo rješenje postoji u većini europskih država, dok je u Hrvatskoj trenutačno najviša kazna dugotrajni zatvor do 40 godina, odnosno do 50 godina u slučaju stjecaja kaznenih djela.

Poseban naglasak stavljen je i na redefiniranje instituta zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, uključujući produljenje trajanja mjere i proširenje njezina sadržaja.

Rečeno – učinjeno. Već 12. lipnja ministar Habijan održao je prezentaciju na kojoj su predstavljene izmjene propisa.

"Radna skupina sastala se deset ili jedanaest puta, čak i vikendom. Radilo se na izmjenama brojnih zakona koje predstavljamo. Želim naglasiti da su izmjene i dopune posljedica nemilog događaja iz Drniša. Kao što sam rekao tada, morali smo učiniti sve da se tako nešto više ne ponovi. Na nama je odgovornost. I ovo ne znači da naš posao ovime staje", kazao je Habijan pa predstavio glavne točke.

Prvi smjer je doživotni zatvor, drugi zaštitni nadzor nakon izvršenja zatvorske kazne, a treći je uvođenje novog instituta posebnim zakonom.

"Procjenjivali smo modele drugih država i odlučili se za njemački model jer je prošao test Europskog suda za ljudska prava. Mislim da moramo poslati poruku da, ako činiš takva kaznena djela, dobit ćeš doživotnu kaznu zatvora. Mislim da samo Portugal i mi to sada nemamo. Ne činimo to zbog drugih, ali sada imamo i taj institut,"

poručio je ministar i odmah rekao da je jedan od izazova kod uvođenja kazne doživotnog zatvora zatvorski sustav, koji je i sada preopterećen.

Iz redova struke tih se dana moglo čuti argumentirane glasove da se s time ne treba žuriti, ali politika je odlučila.

______________________________________________________________________________________

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. kolovoz 2026 20:03