Punih pet sati trajala je nevolja putnika u vlaku na relaciji od Zagreba prema Križevcima, a procjene su da je tijekom petka i subote više od tisuću ljudi bilo spriječeno na vrijeme stići kućama, i to zbog kvara koji se dogodio na kontaktnoj mreži u blizini Križevaca.
Točnije, neki putnici na prijevoz svojim destinacijama čekali su i do ranih jutarnjih sati jučer jer tvrtke HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura nisu uspjele osigurati dovoljan broj autobusa kojima bi ih prevezli kućama.
“Čekali smo u vlaku nešto malo manje od pet sati, a cijelo to vrijeme nitko nam nije dao informaciju što se dogodilo i hoće li nam stići zamjenski prijevoz. Na kraju nam autobus nije stigao, nego su nas do Koprivnice odvukli uz pomoć dizelske lokomotive. Nadala sam se lijepom vikendu s familijom, a kući sam stigla u 21.50 sati iako sam na put iz Zagreba krenula u 16.30”, ispričala nam je jedna putnica koja je željela ostati anonimna.
Prema informacijama koje smo dobili iz HŽ Putničkog prijevoza, kvar na kontaktnoj mreži dogodio se u petak u 16.35 sati pošto je kamion oštetio vodove kontakne mreže, a prijevoz vlakova dizelskim lokomotivama počeo se odvijati tek nakon 20.10 sati, kad je završen policijski očevid.
U međuvremenu, međutim, HŽ Putnički prijevoz i Infrastruktura putnike iz ukupno deset vlakova na krajnje su destinacije pokušavali odvesti uz pomoć samo četiri autobusa, jer prijevoznici koji bi u ovakvim situacijama trebali odraditi zamjenski prijevoz - nisu imali vozila.
Alternativni prijevoz
“U slučaju izvanrednih događaja upravitelj infrastrukture dužan je osigurati zamjenski prijevoz autobusima. Kako bi putnici bili što prije prevezeni do svojih odredišta, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz pokušavali su angažirati autobusne prijevoznike te su uspjeli angažirati četiri autobusa koja su prevozila putnike umjesto vlakova. Nažalost, prijevoznici nisu imali više autobusa zbog drugih ugovorenih prijevoza. Iako su uloženi maksimalni napori, u ovakvim izvanrednim situacijama nažalost dolazi do velikih poremećaja u željezničkom prometu, stoga se još jednom ispričavamo putnicima zbog kašnjenja”, poručili su iz HŽ Putničkog prijevoza.
A četiri vozila, doznajemo, teško da su mogla sanirati poteškoće u prijevozu koje su, prema procjenama, uključivale putnike u čak deset vlakova u oba smjera, i to u petak popodne kada dobar dio njih putuje u kompozicijama sa šest vagona s obzirom na to da su početkom vikenda na ovim linijama velike gužve.
Putnicima koji su zapeli u mjestu Lepavina kod Koprivnice, na putu prema Zagrebu, bilo je rečeno da im zamjenski autobus neće stići prije subote u pet ujutro, zbog čega su morali tražiti alternativne prijevoze.
“U posjetu u Koprivnici bila nam je poznanica koju smo ispratili na vlak za Zagreb u 20.30, no negdje oko 23 sata nazvala nas je da nam kaže kako vlak još stoji u Lepavini te kako im je rečeno da će im autobus stići oko pet sati ujutro. Bilo nam je strašno krivo pa je suprug otišao po nju i odvezao je u Zagreb”, ispričala nam je jedna druga sugovornica koja je također željela ostati anonimna.
Katastrofalno stanje
Gore opisana situacija samo je jedan od primjera dugogodišnjeg katastrofalnog stanja u željeničkoj infrastrukturi i prometu.
A bez obzira na najave o višemilijunskim ulaganjima u obnovu i izgradnju željezničkih pravaca, situacija se neće popraviti tako brzo.
I to usprkos činjenici da će država putnički željeznički promet u sljedećih 10 godina subvencionirati sa 4,6 milijardi kuna. Samo ove godine HŽ Putnički promet će na ime državne subvencije dobiti 442 milijuna kuna.
Taj bi se novac trebao utrošiti na nabavu novih vlakova i poboljšanje putničke infrastrukture.
No, ukupno državno subvencioniranje domaćeg željezničkog putničkog prometa daleko je veće.
U 2018. godini država je HŽ Infrastrukturu direktno iz proračuna subvencionirala sa 442,90 milijuna kuna. Novac je u najvećoj mjeri utrošen za regulaciju željezničkog prometa, a manji dio za upravljanje trvrtkom.
Tvrtka je dobila i 481,86 milijuna kuna od naknade iz goriva. To je potrošeno za održavanje željezničke infrastrukture. Dakle, tvrtka je u 2018. godini subvencionirana s ukupno 924,76 milijuna kuna i zabilježila je gubitak od 99,6 milijuna kuna.
Kad se tome doda i godišnja subvencija za HŽ Putnički promet, dolazi se do ukupne svote od 1,3 milijarde kuna državne subvencije za željeznicu. Nažalost, taj novac je namijenjen samo za “golo” održavanje prometa jer se bez tih subvencija željeznički putnički promet ne bi mogao odvijati.
A podaci o odvijanju prometa su porazni. Prosječna brzina putničkih vlakova u 2018. godini bila je 57 kilometara na sat.
U Poslovnom izvješću HŽ Infrastrukture navodi se da je “smanjenje dopuštene brzine sigurnosnog karaktera zbog starosti i dotrajalosti željezničke infrastrukture i nedostatne količine radova na obnovi željezničkih pruga”.
Za zaustavljanje trenda smanjenja brzine bilo bi nužno godišnje obnoviti 100-200 km pruge, navodi se u izvješću.
S obzirom na takvo stanje, nije ni čudo da je udio željezničkog prijevoza u ukupnom broju prevezenih putnika u Hrvatskoj u 2018. bio samo 23,8 posto, a u deset godina broj putnika vlakova pao je sa 72 milijuna u 2009. na 20,2 milijuna u 2018. godini.
Osim toga, lani su vlakovi na svoja odredišta kasnili ukupno 671 tisuću minuta, što je značajan porast u odnosu na godinu prije, kad je kašnjenje iznosilo 452 tisuće minuta.
Rješenje katastrofalnog stanja sa željezničkom infrastukturom je u značajnim financijskim ulaganjima. Trenutno se izvodi rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Križevci te su u tijeku radovi na pruzi Zaprešić - Zabok. Ministar prometa prije nekoliko je dana izjavio da će u izgradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijarde eura.
