Vlada, kako iz više neslužbenih izvora iz vrha HDZ-a doznajemo, potiho odustaje od donošenja spornog zakona o praćenju kretanja građana preko mobilnih uređaja. Podsjetimo, riječ je o dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama koji bi Vladi omogućavao da u uvjetima elementarnih nepogoda, u koje pripadaju i epidemije, preko "pametnih" telefona locira građane i prati njihovo kretanje.
Spomenute zakonske izmjene Vlada je namjeravala donijeti "blickrigom" odmah nakon proglašenja mjera koje je odredio Krizni stožer pa su one 19. ožujka upućene Saboru na hitno usvajanje. Nakon oštrih kritika oporbe i stručne javnosti, zadnjeg dana ožujka predsjednik Sabora Gordan Jandroković je objavio da se odustalo od hitne procedure i da zakon ide u drugo čitanje. Međutim, u proteklih 20 dana otkako je upućen u drugo čitanje, prijedlogom toga zakona u Vladi se, kako doznajemo, nitko nije bavio i on čeka "u ladici".
- To je doneseno u onoj krizi kad je sve to s epidemijom krenulo. Nije tu bilo neke zle namjere. Ne znam, nije se o tome više raspravljalo, nije rečeno ni odustajemo, ni ne odustajemo. Možda je sada najbolje od toga odustati, pa vidjeti što će biti najesen - rekao nam je jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca.
Mjere praćenja kretanja građana preko mobilnih uređaja predloženim su zakonom bile vrlo široko postavljene, bez jasnih odredbi o tome koja skupina građana njima može biti obuhvaćena, bez vremenskih ograničenja i bez preciziranja što će se s podacima kad su jednom prikupljeni događati. HDZ ih je, uz to, planirao donijeti običnom saborskom većinom. Predložene zakonske dopune koje bi omogućile zadiranje države u pravo na privatnost kao jedno od temeljnih ljudskih ustavnih prava digle su na noge oporbu, ustavnopravne stručnjake, pučku pravobraniteljicu, udruge za zaštitu ljudskih prava, a ponukale su i predsjednika države Zorana Milanovića da javno upozori da se ljudska prava građana ne mogu ograničavati bez dvotrećinske potpore Sabora.
Od sugovornika iz vrha HDZ-a može se, međutim, čuti da ni u najužem krugu oko premijera Plenkovića nije bilo suglasja o kontroverznom zakonu. Prijedlog praćenja kretanja građana putem mobilnih uređaja snažno je, kako neslužbeno doznajemo, gurao i zagovarao posebni premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert Kopal. U početku je i u javnosti branio i zagovarao predložene dopune. Kad je uži krug Plenkovićevih suradnika nakon salvi kritika na predložene dopune odlučivao što s njima učiniti, Davor Božinović je, kako neslužbeno doznajemo, izjavio da je prijedlog toliko loš da se više nikada ne bi trebao pojaviti u drugom čitanju.
I izjava koju je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak dao Jutarnjem listu prije nekoliko dana pokazuje da Krizni stožer sve manje računa s predloženim izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama. - Ako zakonske izmjene i ne prođu, imamo sada naprednije rezervne mogućnosti - rekao je Capak novinarki Jutarnjeg lista Gordani Grgas.
- U okolnostima u kojima mjere uvedene zbog epidemije polako popuštaju, a najavljuju se i sljedeći koraci popuštanja, takav zakon u Saboru više nije moguće donijeti, niti on ima smisla - rekao nam je potpredsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav iz redova oporbe Peđa Grbin. - Prijedlog zakona o dopuni Zakona o elektroničkim medijima bio je loš i nedomišljen i nije odgovarao svrsi zbog koje je navodno predložen. S obzirom na recentne stavove Europske komisije, vjerujem da takav zakon više neće ugledati svjetlo dana i držim da je to jako dobro. Vjerujem da će završiti u nekoj ladici. I treba, jer tamo mu je i mjesto - rezolutan je Grbin.
A recentni stavovi Europske komisije koje Grbin spominje doista ne idu u prilog zakonskoj dopuni kakvu je 19. ožujka u saborsku proceduru uputila Plenkovićeva Vlada. EK je, naime, u međuvremenu državama članicama koje razmatraju uvođenje mjera praćenja kretanja građana putem mobilnih uređaja (Slovačka ih je brzopotezno i ozakonila) dala nekoliko važnih preporuka. Prva je da podvrgavanje mjeri nadzora kretanja putem mobilnih uređaja mora biti potpuno dobrovoljno, temeljeno na pristanku svakog korisnika koji se toj mjeri podvrgava. Drugo je da se mjera praćenja mora primjenjivati potpuno respektirajući stroga europska pravila o zaštiti privatnosti i osobnih podataka. Važno je, ističe se u preporukama, i da tako prikupljeni podaci budu interoperabilni kako bi se omogućilo dijeljenje svih korisnih rezultata te mjere na europskoj razini. Tako bi se sve korisne informacije prikupljene ovom mjerom stavile u službu efikasnijeg upozoravanja ljudi na opasnost zaraze i politika javnog zdravstva.
Mnoge države u uvjetima popuštanja uvedenih mjera ubrzano razmatraju primjenu različitih aplikacija koje bi zdravstvenim službama omogućavale da nadziru kretanje ljudi i virusa kako bi spriječile ponovno razbuktavanje epidemije.