BROJNI TROŠKOVI

Doznali smo konačnu cijenu troškova pandemije: Ovo je cifra koju je u 26 mjeseci nagomilao HZZO

Konačni trošak epidemije za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u četiri stavke: testiranje, liječenje, bolovanje i cijepljenja
 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Pet milijardi kuna - cijena je troškova epidemije koronavirusa, koju je u dvije godine i dva mjeseca nagomilao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. I tu je riječ o samo četiri stavke koje se tiču epidemije: testiranju, liječenju i bolovanju te troškovima cijepljenja. Dakle, bez svih drugih gospodarskih troškova, kao i bez nove opreme, adaptacija bolnica i raznih drugih objekata koji su se u epidemiji koristili za prihvat bolesnika.

Što se tiče troškova koje pokriva HZZO, najviše se odnosilo na liječenje i to, oko 1,9 milijardi kuna. Testiranja su koštala 1,7 milijardi kuna, a privremena nesposobnost za rad na šifru covida bila je "samo" 290 milijuna kuna. Iz HZZO-a navode da je na cijepljenje otišla jedna milijarda kuna, ali da se u ovom trenutku, s obzirom na bolju epidemiološku situaciju, vidi smanjenje troškova, za koje vjeruju da će potrajati.

Sanacija dugova

Ipak, jesen nosi neizvjesnost, kako zbog eventualnog novog vala, tako i zbog novih financijskih opterećenja. Realno, onoliko koliko je HZZO potrošio na troškove zbog covida bilo bi dovoljno za sanaciju dugova u zdravstvu. U mjesec dana (od 11. ožujka do 8. travnja) ukupni troškovi porasli su za gotovo 127 milijuna kuna. Ipak dvaput manje nego što je to bilo od 11. veljače do 11. ožujka, kada je trošak porastao za 226 milijuna kuna. Smanjenje troškova je logično s obzirom na bitno manji broj pacijenata u bolnicama, kao i onih najtežih bolesnika na respiratoru, ali i manjem broju testova.

Primjerice, u ponedjeljak su u bolnicama bila 542 pacijenta, od čega na respiratoru 26, a mjesec dana prije u bolnici je bilo 819 osoba, a na respiratoru 65. Prije dva mjeseca situacija u bolnicama bila je drastično lošija, tako da je liječničku skrb trebao 2133 pacijenta, a mehaničku ventilaciju njih 171.

Upravo je liječenje pacijenata u koronakrizi je najskuplje, a najviše košta liječenje na ECMO uređajima (izvantjelesna membranskom oksigenacijom). Naime, prema podacima HZZO-a, takvo liječenje za samo jednog pacijenta stoji 209.293 kune. Za korištenje respiratora, koje je dulje od četiri dana cijena je 118.726 kuna po pacijentu. No, to nisu svi troškovi, jer pacijenti uz mehaničku ventilaciju dobivaju i lijekove, za koje se izdvaja nešto manje od osam tisuća kuna.

U konačnici liječenje pacijenta na intenzivnoj njezi na respiratoru stoji gotovo 130 tisuća kuna. Od početka srpnja godine, pa do sredine prosinca prošle godine potrošeno je 846 milijuna kuna, a od prosinca do sada 853 milijuna kuna, ukupno u nepunih devet mjeseci troškovi su porasli za 1,7 milijardi kuna. Nemoguće je i zamisliti o kolikom bi iznosima bila riječ da nije bilo smanjenja cijena testiranja.

Naime, u početku epidemije cijena samo jednog PCR testa bila je nevjerojatnih 1500 kuna, što bi u studenom i prosincu, kada se testiralo i po 20 tisuća ljudi na dan, samo PCR testom, stajalo 30 milijuna kuna dnevno.

Izvanredni troškovi

Ipak, korekcije cijena dovele su do bitnih smanjenja tako da je PCR pao na 121, a brzi antigenski test na 62 kune. Ipak, neovisno o nižim cijenama, testiranja u ovom trenu ima bitno manje. Naravno, najveći razlog je u tome što su brojevi oboljelih manji, ali su i mjere bitno liberalnije što također znači manje testiranja.

Osim onih vezanih uz zdravstvo, najveći su ipak troškovi Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta dok su pod pandemijskim mjerama bili ugostiteljstvo, ali i neki drugi sektori. Prema podacima HZZ-a, Vlada je uskočila s 12,5 milijardi kuna, odnosno više od 18 milijardi. U konačnici, kada se sve zbroji, možemo govoriti o gotovo 23 milijarde izvanrednih troškova koji su počeli nastajati početkom epidemije 25. veljače 2020. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 11:31