U subotu je u Zagrebu održan prosvjed protiv uvođenja covid potvrda i drugih epidemioloških mjera. Dio prosvjednika verbalno je napao više novinarskih ekipa, a policiji je prijavljen i jedan fizički napad na novinara. Neki su došli i pred zgradu HRT-a. Prosvjed je rastužio zdravstvene djelatnike koji već godinu i pol spašavaju teško oboljele od covda. Epidemija i dalje ne jenjava, kao ni pritisak na bolnički sustav. U bolnicama se liječe 2583 pacijenta, od kojih su 324 na respiratoru. U posljednja 24 sata s covidom su preminule čak 73 osobe, najviše u ovom valu, rekao je na početku emisije Otvoreno na HTV-u u ponedjeljak navečer njezin voditelj Damir Smrtić.
Gosti su bili Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera KB Dubrava, Anđa Novokmet, glavna sestra Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Ivo Ivić, predstojnik Zavoda za infektologiju KBC Split i Smiljana Leinert Novosel, komunikacijska stručnjakinja.
Dr. Baršić u uvodu je kazao kako je situacija u Dubravi prenapregnuta.
- Radimo na gornjoj razini podnošljivosti. 35 bolesnika je na mehaničkoj ventilaciji. 150 hospitaliziranih, svaki dan brojimo mjesta i strahujemo hoćemo li ih imati gdje primiti. Otvaramo još jedan intenzivni odjel, to znači smanjenje programa na minimum za druge bolesnike koji će osjetiti te posljedice. Nemamo ljudi za raditi na svim radnim mjestima. Naš osnovni problem je manjak kadrova. U idućih sedam dana očekivali smo pad hospitalizacija, to su ozbiljne statistike. Vrhunac je trebao biti sutrašnji dan. Na žalost, bojim se da smo doživjeli boosteriranje epidemije, strah me brojeva u drugoj polovici tjedna. Strah me broja novooboljelih - kazao je.
Složila se s njime i sestra Novokmet iz "Zarazne".
- Jako smo iscrpljeni, umorni, ne znamo odakle nam snaga, sve u očekivanju da će prevladati razum. Istina su brojke. Iza 10 tisuća mrtvih ljudi je 10 tisuća obitelji. Svi imaju svoja razmišljanja. Mi u intenzivnoj smo komentirali da je to edukacija koja traje godinama, kadar u intenzivnoj je teško dobiti. Do lipnja smo veliku pomoć imali i iz drugih ustanova. Nedostaje nam ljudi, rezultat su prekovremeni sati, smjene koje su duže i od 12 sati. Ako dođu tri hitna bolesnika, ne možete otići, nema tu više radnog vremena, pauze, za to više ne znamo. Moj je dojam da, kada je sve počelo, da je to bila starija populacija, ali već smo tada vidjeli mlade ljude na odjelu. Starija se populacija cijepila čim je krenulo, hvala im što su bili osviješteni, u domovima za starije su se cijepili bez ikakvih propitkivanja. Kod nas je sad hospitalizacija 40 godina prosječno - kazala je.
Teška je situacija i u Splitu.
- Mi smo na brojkama od 170 hospitaliziranih zadnjih tjedan dana, 40 do 45 dnevno na respiratoru, stalno veliki broj bolesnika, onakav kakav smo imali u zimskom valu kada nije bilo cijepljenih. Žestok je val. Ne daj Bože što živ čovjek izdržati može, uvijek se može izdržati, ali iz ovog ćemo izaći oštećeni, prvenstveno zdravstveni radnici koji su se nagledali bolesti i smrti. Toliko smo bili entuzijastični, došlo je cjepivo, dovest ćemo sve u red, a onda vas zgromi da je sve bilo uzalud. Ipak, građani se očito više cijepe. Ako smo nešto naučili je da ovaj virus nema namjeru odustati i ima izvanrednu sposobnost mijenjanja u sve zaraznije oblike s težom kliničkom slikom. Ne bi trebalo biti iznenađenje još jedan val. Pred Novu godinu smo odahnuli. Ako se procijepimo do 80 posto, možda se neće dogoditi novi val. Ako se ljudi ne budu cijepili sve se može ponoviti - kazao je Ivić.
Profesorica Leinert Novosel dala je svoju analizu.
- Dogodilo nam se ono što se događa i u drugim gradovima što je dobro promatrati u kontekstu prikaza dugotrajne krize, velikom javnozdravstvenom problemu. Na području ekomonije, politike, vidite sve. Kakvi su to ljudi, tim više što mjesecima imamo dostupno cjepivo. Tko je zakazao? Sad svi koriste tu situaciju i u političke svrhe, vidjet ćemo hoće li im to potrajati. Ozbiljne zemlje cijepile su se u veliom broju, ali i tamo se širi zaraza. Cjepivo je jedini instrument, velika većina se cijepila dobrovoljno. Uvijek ima jedna grupa onih koji odbijaju takvu ideju. Ne znamo koji su glavni motivi demonstracija, riječ je o maloj grupi koja se uvijek ponaša kontra. Postoji skupina koja se još nije cijepila i s kojom bi trebalo raditi. Dobili smo sliku koji su oni među kojima nismo dobro komunicirali. Neki su došli raditi buku, raditi konflikt, hvatati političke poene. Nekima odgovara kriza, atmosfera straha, tu možete ostvarivati svoje interese koje inače ne biste mogli. Takvo ponašanje ne pridonosi rješenju problema nego prolongiranju agonije nesigurnosti i apatije koja ljude sve više zahvaća - kazala je.
Baršić se nadovezao rekavši kako je zagrebački prosvjed nešto žalosno i pretužno.
- Ne ulazim u samu srž zašto su ljudi protestirali, to je njihovo pravo, nekome smeta što Sunce izlazi na istoku. Zgrožava me epidemiološka situacija. Imate uski krug ljudi koji urlaju jedni drugima u lice. Puno je mladih ljudi, bit će pozitivni, prenijet će virus svojim roditeljima, necijepljeni. Onda mi u bolnicama moramo im pomagati i uskraćivati pomoć pacijentima koji boluju od karcinoma, leukemije, drugih bolesti, dijagnostika se produžuje... Tu nitko ne misli na druge, svatko ispoljava svoj ego, a drugi čovjek više ne postoji - rekao je Baršić.
Ivića je voditelj Damir Smrtić pitao što misli o tomu da su na prosvjedu bili i liječnici. Kazao je da je to vrlo žalosno.
- Uzalud im školovanje, ništa nisu razumjeli. Tko su ti necijepljeni, a njih je 80 posto u bolnicama? To su normalni ljudi, nemaju veze s ovima na prosvjedima, to je šačica ljudi. Građani su zbunjeni, ne shvaćaju o čemu se radi. Na početku sam na njih bio ljut, a onda shvatite da se boje nuspojava i pojma nemaju o cjepivu. Boje se i korone, ali se nadaju da "neće valjda mene", ali hoće. Predaju se sudbini. Nisu dobili kvalitetnu informaciju, jednostavnu i razumljivu. A ovi na skupovima nose dio krivice i oni zbunjuju ljude. Ivermektin je stari antiparazitarni lijek. Pa nismo mi valjda zločinci da ga ne bismo dali ako bi bio djelotvoran? Nisu se dokazali ni ivermektin ni hidroksiklorokin, kao ni paracetamol, to su uzaludne terapije za covid, nijedno stručno društvo ne preporuča. Imamo nešto lijekova koje daju šanse za bolje ishode, ali daleko smo od lijeka koji bi smanjio broj oboljelih i umrlih. Jedino što imamo djelotvorno su cjepiva - rekao je.
Glavna sestra Novokmet rekla je kako su je prosvjedi rastužili. Radila je u "Zaraznoj" kada je začula povike "Hrvatska" i "U boj u boj". Najprije je mislila da je riječ o nogometnim navijačima. Onda su joj kolege, kaže, rekli da je riječ o prosvjedu protiv mjera.
- To me toliko rastužilo. Zbog obitelji koje su izgubile svoje. Bilo mi je strašno pojmiti da se netko veseli i pjeva, a po bolnicama se ljudi, čak i mladi, bore za život. Ne znam koliko je tisuća ljudi bilo. Razmišljam kako će se svi ti ljudi vratiti u svoje obitelji i možda ih zaraziti, to izaziva osjećaj da ne mogu razumjeti. Kako netko ne može shvatiti da ti govori stručnjak koji je proveo život pomažući drugima? - emotivno je pitala.
Nadovezao se Baršić.
- Ni ja si to ne mogu objasniti. Kad imate srčanu bolest idete kardiologu, ne pada mi na pamet da se miješam u taj posao. A sada dentalna medicina preporučuje sistemsku terapiju, svi su odjednom epidemiolozi. Nijedan infektolog nije rekao ništa protiv mjera ili cjepiva. Kolege iz drugih struka, dakle oni koji su jako daleko od problematike, nisu napisali nijedan rad na tu temu, sad govore netočne stvari. Ali, "on je doktor". Struku i profesionalnost smo sveli na niske grane u toj komunikaciji - kazao je.
Profesorica Leinert Novosel ustvrdila je kako su velik problem informacije koje se šire društvenim mrežama.
- Na razini EU, koje su to zemlje koje više vjeruju svojim vladama? Podjednaki je broj zadovoljnih i nezadovoljnih kako se postupa. Najnezadovoljnije su velike zemlje, Njemačka, zemlje bivšeg socijalističkog sustava koje zbog negativnih iskustava imaju nisko povjerenje. Kad sumnjate u institucije, sumnjate u Stožer, politku, u znanost, ako uz pomoć društvenih mreža saznajem sve, zatvaram se u jedan krug i sve manje vjerujem stručnjacima. Tu je opasnost da se stvari zakompliciraju. Političari procjenjuju da neki znanstvenici pripadaju ovoj ili onoj struji. Svi zaboravljaju da je zdravlje svima u prvom planu. Svi su skloni tomu da motiv zarade stave u prvi plan, vide urote i probleme tamo gdje ih djelomično ima, ali nema. Svi stručnjaci su ovdje da se problem riješi, da se ljudima vrati zdravlje i da koliko toliko nastavimo normalno živjeti. Ljudi vole da ih se poštuje i da imaju slobodu, ali moraju biti educirani. U gradu nitko ne nosi maske, stoje jedan pored drugog. Kad priznate da ste samo ljudi koji se trude, niste supermeni, dajete maksimum. Komunikacija s ljudima je ključna, to uvjeravanje je jedino kako bismo pridobili necijepljene - kazala je za HRT.
Postavljeno je pitanje kolika je realnost da će zdravstvena skrb drugima biti uskraćena zato što se neki ne žele cijepiti, pa se zaraze.
- Već sada je to realna opasnost. Covid odjeli zauzimaju bolnicu poput Dubrave, trećinu KBC-a Split, drugi ne mogu do skrbi. Odgađamo i dijagnostike i terapije, morat ćemo vratiti taj dug. Iscrpljeni zdravstveni radnici će taj dug morati vraćati, neće biti odmora - kazao je Ivić dok je Baršić dodao kako je treća doza nužna te da zdravstveni djelatnici koji gledaju oporavak oboljelih vide jasnu korist od nje jer pacijenti imaju lakše simptome i bolju kliničku sliku.
- Osjetili smo i okusili ovaj teret kad je bila epidemija svinjske gripe, tad je bilo alarmantno stanje, ali samo kod nas u Klinici za infektivne bolesti gdje su dolazili ljudi iz cijele Hrvatske. Stalno naglašavam da smo se dosad susretali s klasikom teških infektoloških bolesti. Ali, ovo nas je stručno iznenadilo na svim razinama. Ovdje imate osjećaj da nemate kraja i svaki život koji se izvuče smo presretni jer znamo da će se taj čovjek vratiti familiji. Po meni, a 35 godina radim u intenzivnoj, pa cijele familije završavaju u bolnici. Molila bih mlade kolegice, nije to vraćanje duga za besplatno školovanje, ali po nama starijima mogu vidjeti odanost prema struci, neka dođu - kazala je Novokmet.
- Teška su ovo vremena. Demokracija poput Švedske i Danske, načekat ćemo se pa da ljudi budu obrazovani i imaju povjerenje u vlast. Imamo ratno stanje, ljudi umiru i mi se na njihovim životima učimo demokraciji. Moramo uvesti i meritokraciju jer ćemo inače učiti demokraciju na leševima. Tko se uvjerio, uvjerio. Moramo nešto radikalno poduzeti. Ili ćemo se cijepiti ili pustiti da ljudi umiru pa da steknemo imunitet krda - zaključio je Ivić.