GOSTOVANJE NA HRT-U

Dragan Primorac i Ari Mittleman: ‘Antisemitizam je najstariji oblik mržnje na svijetu‘

Izrael i Hrvatska dvije su prijateljske države koje su uvijek jedna uz drugu kada je to najpotrebnije, rekao je Primorac

Prof. dr. sc. Dragan Primorac i Ari Mittelman

 Screenshot HRT

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, pedijatar, subspecijalist medicinske genetike i forenzičar, osnivač jedne od najuglednijih međunarodnih znanstvenih organizacija iz područja kliničke i forenzičke genetike u emisiji Romano Bolković - 1 na 1 HRT-a govorio je o svojim posebnim vezama s Izraelom, snazi znanja i inovacija, o svojem znanstvenom putu i izvrsnosti općenito. Videovezom iz Floride razgovoru se pridružio politički strateg Ari Mittelman, koji je priču o Draganu Primorcu uvrstio u svoju knjigu "Pravednička staza".

Dragan Primorac jedna je od osam osoba koje su se našle u knjizi "Pravednička staza", kojoj u podnaslovu stoje priče o stazi pravednika i njihove priče o heroizmu, humanizmu i nadi. Riječ je o ljudima koji se ne boje suprotstaviti zlima ovoga svijeta, pa tako ni antisemitizmu.

- Ari Mittelman je sa svojim suradnicima odabrao određeni broj ljudi - dvoje iz SAD-a, jednog iz Njemačke, jednog iz Južnoafričke Republike, Gvatemale, Velike Britanije i Francuske, i mene iz Hrvatske. U svakom slučaju, to je čast i zahvalan sam Ariju i njegovim suradnicima, jer biti prijatelj s Izraelom i doprinijeti razvoju odnosa između Izraela i moje hrvatske domovine, mislim da je iskorak koji je iznimno važan. Radi se o dvije prijateljske države koje su uvijek jedna uz drugu kada je to najpotrebnije, rekao je Primorac odgovarajući na pitanje kako se našao u toj knjizi. Dodao je kako je bolje da o tome govori sam Mittelman, kojem je zahvalan na odabiru.

- Kad imate jednog autora poput Arija, koji je dragi prijatelj i brilijantan poznavatelj i hrvatskih i američkih i izraelskih političkih odnosa, onda vas to čini iznimno sretnim i zahvalan sam mu na njegovom odabiru, kazao je Primorac.

Tragedija u Pennsylvaniji

Mittelman je rekao kako je knjigu počeo pisati prije tri godine, nakon tragedije u njegovoj državi Pennsylvaniji, kada je ludi naoružani napadač upao u sinagogu u Pittsburgu i ustrijelio 11 vjernika koji su se molili tog subotnjeg jutra.

Priča o Draganu Primorcu je, kaže, nevjerojatna životna priča. Njega i izraelskog izdavača posebno je dirnulo to što je Dragan Primorac u svojim kasnim tridesetim godinama, kao ministar odlučio sastaviti službeno hrvatsko izaslanstvo za posjet Izraelu, u vrlo teškom razdoblju izraelske povijesti, u vrijeme terorističkih napada.

- Primorac i drugi ministri došli su u posjet Izraelu. Rezultat tog povijesnog posjeta bio je nevjerojatan i koristan i za obje strane. Ta je priča dobro poznata u Izraelu i u Hrvatskoj, ali samo nekima iz američke židovske zajednice, a smatrao sam da pokazuje što netko tko još nema ni 40 godina može učiniti, kazao je Mittelman.

Kratko je ispričao kako knjiga govori o četiri žene i četiri muškarca, u formi kratke priče, brzog tempa i knjiga se može pročitati npr. na letu od Tel Aviva do SAD-a. Ukratko je predstavio junake svojih priča i naglasio kako su to vrlo raznoliki ljudi, a putevi koje su izabrali nisu bili laki, ali su izabrali postupiti ispravno.

Fenomen antisemitizma

Knjiga se bavi fenomenom antisemitizma, a kako je rekao Mittelman, u njoj se želio usredotočiti na ljude koji nisu Židovi ali su reagirali na antisemitska djela.

- Izreka je, a smatram je točnom, da je antisemitizam najstariji oblik mržnje na svijetu, seže do biblijskih vremena. Često postoji univerzalni obrazac kod antisemitskih djela koji određuje kukavištvo i herojstvo. U knjizi se nastojim usredotočiti na ljude koji nisu Židovi ali su reagirali, objasnio je.

Na pitanje kako se oduprijeti antisemitizmu i spriječiti ga, kazao je kako misli da tu ne postoji lijek ili cjepivo, jer "mržnja je mržnja".

- Nažalost, stječe se u ranoj dobi i postoji od davnina. Mislim da samo trebamo voditi ovakve razgovore koji premošćuju zemlje, jezične barijere i vjere, i obrazovati školsku djecu. Znam da je to dio naslijeđa dr. Primorca. Mislim da vlade i diplomati svakako igraju ulogu, ali na kraju, bitan je i nevjerojatan rad dr. Primorca s običnim Hrvatima i Izraelcima, znanstvenicima, poslovnim ljudima i sportašima koji se upoznaju i shvaćaju da treba gledati naprijed, a ne u prošlost i slaviti našu različitost, jer smo tako jači, poručio je Ari Mittelman.

- Čovjek je zapravo zbroj svih svojih djela. Tijekom mojeg ranog života u Americi i početka rada u genetici i forenzici uvijek su u području znanosti iz tih segmenata bili vodeći ljudi koji su dolazili ili iz Amerike ili iz Izraela, rekao je Dragan Primorac objašnjavajući svoje veze s Izraelom.

Brojna prijateljstva

Spomenuo je neke od velikana američke genetike s kojima je, kako kaže, imao sreću surađivati i koji su bili njegovi mentori, između ostalih Henryja Leeja, s kojim je zajedno hodao po masovnim grobnicama u Hrvatskoj i BiH, primijenjujući pionirsku tehnologiju DNK identifikacije. Bila je to, rekao je, znanstvena poveznica koja je kasnije rezultirala brojnim prijateljstvima.

- Skupina izraelskih znanstvenika vidjela je kako je Hrvatskoj teško, bio je Domovinski rat, Hrvatska je krenula s ideifikacijom žrtava s novim tehnologijama. U jednu ruku, to je bila poveznica s onim što su oni proživljavali u doba holokausta. To emotivno približavanje rezultiralo je brojnim prijateljstvima, zaključio je.

Primorac je opisao svoje susrete s pokojnim izraelskim premijerom Shimonom Peresom, kojeg, kako je rekao, smatra jednim od svojih životnih mentora.

Spomenuvši metodu identifikacije pomoću DNK tehnologije u kojoj je njegova ekipa bila svjetski pionir, a vijest o tome bila je udarna na svim medijima, kazao je kako je tada Izraelu bilo vrlo zanimljivo vidjeti mladog liječnika koji koristi nove tehnologije i iz drugog razloga - da više nitko ne može počiniti teško kazneno djelo ili zločin a da ne bude otkriven.

- To je potpuno nova paradigma koju smo mi kroz znanost integrirali u sustav, ako hoćete i prava i policijskog rada, obavještajnog, u konačnici i političkog rada, rekao je Primorac.

U prvim susretima s Peresom iznenadilo ga je to što mu je rekao kako gleda njegov rad i divi se onome što rade u Hrvatkoj ali ga je zamolio da nikada ne sanja malo, "jer ako sanjaš malo, to malo će ti se i dogoditi". Nakon 25 godina, podsjetio je, Peres je napisao knjigu "Nema mjesta za male snove".

- On je bio u pravu i moja je poruka studentima, i mojim prijateljima i svima koje volim - je da ako ne sanjaš veliko, to veliko ti se ne može dogoditi. Život se pretvara u ono što misliš. Pitanje izvrsnosti nije pitanje slučajunosti, to je pitanje odabira, kazao je.

Veličina nije bitna

Dodao je kako svima želi da odaberu izvrsnost.

- Ona je posebno vidljiva u Izraelu - u njihovom načinu života, odnosu prema ljudima - ako hoćete na jedan poseban način u patriotizmu, ljubavi prema svojoj domovini. Toliko je poveznica između Izraela i Hrvatske da je, rekao bih, potpuno normalno jednom Izraelcu da dođe u Hrvatsku i osijeća se kao da je doma. Oni to čine konstantno kroz odnose sa mnom i nizom drugih mojih prijatelja, rekao je.

Govoreći dalje o Shimonu Peresu, koji ga je čak pozavo na svoju inauguraciju, ali i o Izraelu, Primorac je rekao kako je ta zemlja, "od pustinje napravila raj" , i kako svjedoči o tome da veličina nije bitna.

- Površinom je dva puta manji od Hrvatske, a ima dva puta veću populaciju. Ako pogledate da je treći na vijetu glede inovacija, sedmi glede novih tehnologija i patenata, onda Izrael ima jednu snagu koja svjedoči o tome da nije bitna veličina i da je bitno zapravo koliko sanjate, što činite za svoju domovinu i što činite vlastitim djelima. Djela predstavljaju ono što jeste i ja sam se u toj sredini apsolutno dobro osjećao. Zbog toga su moje neraskidive veze s Izraelom s Amerikom, kazao je.

- Kad prođete mnogo toga i kad imate utjecajne prijatelje, onda vam u jednoj fazi života postaje iznimno važno da vašu domovinu predstavljate u najboljem mogućem svjetlu i da svjedočite izvrsnosti Hrvatske. Ta je izvrsnost povezana s našom suradnjom koja već dugo postoji. Oko 24 godine već organiziramo vodeće svjetske znanstvene događaje u suradnji s američkom klinikom Mayo koja je nacionalni ponos SAD-a. Govorimo o temama personalizirane medicine, novim tehnologijama, forenzičnoj genetici, ali i antropološkoj genetici. najviše Želimo svjedočiti svjetsku izvrsnost iz Hrvatske i okupiti većinu znanstvenika i liječnika iz hrvatke da čuju kuda ide medicina modernog čovjeka, ako hoćete, na putu prema 22. stoljeću. Na tom putu, sedam dobitnika Nobelove nagrade već je bilo u Hrvatskoj, rekao je i za lipanj najavio novi kongres u Hrvatskoj na koji dolaze nobelovci i drugi eminentni znanstvenici.

Suradnja

Kongres, koji će se održati od 22. do 27. lipnja u Dubrovniku organizira Međunarodno društvo za primijenjene biološke znanosti koje Primorac vodi, u suradnji s Klinika Mayo koja je, kako je rekao, američki nacionalni ponos, i Specijalnom bolnicom Sveta Katarina, zajedno s Američkom akademijom za forenzičke znanosti.

Smatra da će to biti središnji događaj iz područja personalizirane medicine u Europi i šire.

Teme će biti vrlo jasne - a to je što možemo napraviti u novoj molekularnoj dijagnostici i ranoj prevenciji bolesti, kakvi su iskoraci glede genske, stanične, imunoterapije kod liječenja karcinoma i ono što je posebno zanimljvo - kako integrirati u kliničku praksu personaliziranu medicinu, od farmakogenomike, prediktivnih genetskih testova, liječenja matičnim stanicama koje u Hrvatskoj provodimo konstantno, kazao je najavljujući kongres.

Prof. dr. Dragan Primorac govorio je i o suradnji s Medicinskim centrom sveučilišta Pittsburgh, institucijom koja zapošljava 92 tisuće ljudi i s kojeg dolaze tri nobelovca.

- Oni su zbog našeg višegodinšnjeg prijateljstva, promišljajući strategiju za ovaj dio Europe, odabrali suradnu sa Specijalnom bolnicom Sveta Katarina. Imate jednu zanimljivu sitguaciju - bolnicu koja je europski centar izvrsnosti ali ima 120 ljudi - i instituciju koja ima 92 000 ljudi. To sve činimo zbog Hrvatske, kako bi što učinkovitiji bio sustav zdravstvene skrbi rekao je.

Vjeruje da će ta suradnja rezultirati povratkom dijela stručnjaka koji žive i rade u SAD-u, Kanadi i nekim drugim državama jer će imati model suradnje i rada u području personalizirane medicine koji će biti svjetski prepoznatljiv.

- Ako University of Pittsburgh Medical Center s Klinikom Sveta Katarina napravi suradnju, ja vam jamčim da to mora biti jedna od najboljih suradnja koje je Europa ikada vidjela, kazao je.

Potrebno promijeniti mentalitet

Dodao je kako objektivno može reći da Hrvatska ima sjajne liječnike i zdravstveno osoblje, ali je potrebno promijeniti mentalitet odnosa prema zdravstvu, kako bi i sustav bio izvrstan. Najbolje treba nagraditi i imat ćemo motivirane liječnike, a pritom, smatra, materijalno nije najvažnije, nego ljudima treba omogućiti da znanstveno napreduju i da ne budu sputani.

Rekao je kako ga često kolege, ali i ministri iz ržava EU-a i Amerike pitaju zbog čega Hrvatska u zdravstvu ne napravi veći iskorak prema privatnom sektoru.

- Uovom trenutku hrvatski zdravstveni sustav je iznimno snažan. Ne postoji niti jedna osoba koja može proći a da ne primi najbolju moguću skrb, ali naravno, pitanje je organiziranosti. Bolnice su opterećene kroz trenutnu situaciju COVID-a, ljudi ulažu nadljudske napore i ovom im prilikom dajem potporu. Zdravstveno osoblje RH su heroji i zaslužuju jedno veliko hvala, od svih, istaknuo je Primorac.

Govoreći o zanimljivom modelu suradnje Sveučilišta u Splitu s Bavarskim sveučilištem, Primorac je istaknuo to kao primjer hrvatskog izvoza znanja. U tome je ponovno našao paralelu s Izraelom.

- Male države, prostorno male, ali ne i duhovno, intelektualno i znanjem, one mogu opstati samo ako su temeljena na inovacijama i na izvozu znanja, zaključuje Primorac za HRT.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 00:25