Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, jučer je na konferenciji za novinare snažno stao u obranu prijedloga nove mirovinske reforme, tvrdeći da bi drugačiji model, odnosno uvođenje dodatka od 27 posto i na kombinirane mirovine prvog i drugog stupa, državu do 2040. koštalo oko 40 milijardi kuna.
Štoviše, Pavić je istaknuo kako bi u slučaju da se zaštiti i oko 250 tisuća građana koji imaju minimalne mirovine, a očekuje se da će njihov broj u sljedećim godinama narasti do 600 tisuća, to povećalo ukupni dodatni trošak za još šest do sedam milijardi kuna, odnosno na 47 milijardi kuna.
Pravo na izbor
“Uz to, od 2020. do 2022. pojačat ćemo drugi stup s pet do šest posto pa će mlađe generacije imati bolji učinak štednje u drugom stupu. Ako netko ima dodatni prijedlog koji ne bi toliko koštao državni proračun, neka predloži i mi ćemo ga razmotriti. Problem malih mirovina i ovakvog mirovinskog sustava nije od jučer, ali je našu Vladu zapalo da ga rješava. Ovo je prijedlog Ministarstva rada, koji je usuglašen s resornim ministarstvima i Vladom, i sada ide u javnu raspravu. Ponavljam, spremni smo na sve konstruktivne prijedloge”, istaknuo je Pavić, dodajući kako Vlada ovim prijedlogom ne ide u nacionalizaciju drugog mirovinskog stupa, nego će građani imati pravo izbora modela mirovine.
Podsjetimo, prijedlog je Ministarstva da će budući umirovljenici moći birati hoće li koristiti kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, ali bez dodatka od 27 posto na dio mirovine iz prvog stupa, ili će koristiti mirovinu izračunatu za model prvog stupa, ali s dodatkom od 27 posto. Prema podacima Ministarstva, do 2040. godine za 97 posto građana neće se isplatiti mirovina iz kombiniranog prvog i drugog stupa, nego će im biti bolje da pristanu na mirovinu koja je izračunata po modelu prvog stupa. To znači da će 97 posto ljudi prebaciti svoju ušteđevinu iz drugog stupa u državni proračun, što predstavlja iznos od oko 87 milijardi kuna do 2040. godine. “Ljudi koji u idućih 15 godina idu u mirovinu u prosjeku će imati 500 do 600 kuna manje od onih koji idu sada, odnosno za 16 posto, i to je razlog zbog kojega smo predložili ovu mjeru.
Za niske mirovine nisu krivi osiguranici, niti su krivi mirovinski fondovi, ali mi sada moramo pokušati pomoći građanima”, naglasio je ministar. Rekao je kako je svjestan da prebacivanje tih 87 milijardi kuna u proračun neće, zbog statističkih pravila, utjecati na formalni račun suficita i deficita državnog budžeta, ali će sasvim sigurno utjecati na likvidnost proračuna i na to da se država dodatno ne zaduži za 47 milijardi kuna, koliko bi bilo potrebno do 2040. ako se ne realizira ova mjera. Na pitanje kako će država potrošiti toliki priljev novca u proračun (dok će se mirovine isplaćivati tek u sljedećim godinama), Pavić je odgovorio da će država biti racionalna u trošenju novca poreznih obveznika. Na novinarsko pitanje bi li se zakonom moglo odrediti da taj višak novca u proračunu bude predviđen za otplatu javnog duga, ministar je ponovio kako građani mogu biti mirni jer će se država ponašati fiskalno razborito.
Povlašteni
Jednako tako je na pitanje novinara zbog čega Vlada uštede u proračunu dijelom ne traži na smanjivanju povlaštenih mirovina, što traži i EK, Pavić ustvrdio kako će se o svemu, pa i o tome, naknadno raspravljati. Konačno, na pitanje novinara da komentira navode ekonomista prema kojima će na kombiniranu mirovinu pristati samo desetak posto građana i nakon 2040., jer će za 90 posto ljudi trajno bolja opcija biti mirovina na osnovi izračuna iz prvog stupa plus 27 posto, ministar je odgovorio kako takve kalkulacije tek trebaju napraviti pa će onda moći reći nešto više.
Ipak, koalicijski partneri HDZ-a nisu baš najsretniji ovom mjerom Ministarstva rada. “U HNS-u kao liberalnoj stranci prije svega se zalažemo za dodatno jačanje drugog mirovinskog stupa. Sva sredstva u drugom stupu su osobna sredstva pojedinca i tako ih, sa svim pravima, svaki zakonski paket mora tretirati. HNS će u suradnji sa stručnjacima analizirati ovaj paket zakona, posebno vodeći računa o onome što je nama najvažnije, a to su: iznosi mirovina, sigurnost isplate mirovina i dugoročna održivost mirovinskog sustava.
Paket zakona koji ulazi u javnu raspravu HNS je izuzetno ozbiljno shvatio - odluke koje donosimo danas imaju implikacije na sve građane u narednih nekoliko desetljeća te ćemo svoje detaljne zaključke iznijeti nakon analiza na svim političkim i stručnim tijelima stranke”, službeni je komentar HNS-a u povodu te predložene mjere Ministarstva rada.
Opasne mjere
Darinko Kosor, šef HSLS-a i zamjenik predsjednika Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSS-a, rekao nam je kako je taj prijedlog Ministarstva “neozbiljan”. “Ne znam s kim je nacrt pripreman, ali s našim Klubom nije usuglašavan. Naš stav ćemo izreći kada se otvori rasprava u koaliciji”, rekao nam je Kosor.
Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a, ustvrdio je kako je ovaj prijedlog mirovinske reforme jedna od “najzlokobnijih i dugoročno najopasnijih mjera i poruka Plenkovićeve Vlade dosad”. Mirando Mrsić, nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar rada, izjavio je kako bi se se Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, “zbog predložene mirovinske reforme trebao posuti pepelom i izići iz Vlade jer je u nju slučajno zalutao”.