Najnovije istraživanje CRO Demoskop, koje je objavio RTL Danas, donosi zabrinjavajuće rezultate za vodeće hrvatske političke stranke. Sve četiri najpopularnije stranke u studeni su ušle s manjom potporom nego prethodnog mjeseca, pri čemu je najveći pad zabilježio SDP. Istodobno, HDZ je pao na najnižu razinu potpore otkako je Andrej Plenković u travnju 2024. započeo svoj treći premijerski mandat.
Da su parlamentarni izbori održani početkom studenoga, HDZ bi i dalje bio relativni pobjednik s 24,9 posto glasova, što je neznatno manje od listopadskih 25 posto. Međutim, usporedba s istim razdobljem prošle godine pokazuje da je vladajuća stranka izgubila pet postotnih bodova potpore.
Još nepovoljnije rezultate bilježi SDP, koji je s listopadskih 19,5 posto pao na 17,5 posto. Riječ je o najvećem mjesečnom padu među vodećim strankama, ali i najnižoj potpori SDP-u u aktualnom mandatu. U godinu dana stranka je izgubila šest postotnih bodova.
Sve četiri vodeće stranke u padu
Na trećem mjestu ostaje platforma Možemo! s potporom od 13,6 posto, nakon što je u listopadu imala 13,8 posto. Četvrti je Most s 9,4 posto, odnosno 0,4 postotna boda manje nego mjesec ranije.
Četiri vodeće stranke zajedno su u mjesec dana izgubile 2,7 postotnih bodova, a gotovo tri četvrtine tog pada odnose se na SDP.
Peto mjesto zauzima stranka Drito bračnog para Raspudić s 2,1 posto potpore, dok je Domovinski pokret šesti s 1,7 posto.
Slijede Domino s 1,6 posto, Pravo i pravda s 1,5 posto te Centar s 1,2 posto. Nezavisna platforma Sjever i IDS imaju po jedan posto potpore.
Ispod te granice nalaze se Hrvatski suverenisti s 0,9 posto, HNS i HSU s po 0,8 posto, HSLS s 0,6 posto, HSS s 0,5 posto te Fokus s 0,4 posto. Sve preostale stranke pojedinačno imaju manje od 0,4 posto, a zajedno ostvaruju 1,6 posto potpore.
Posebno se ističe rast udjela neodlučnih birača, koji sada iznosi 18,8 posto, u usporedbi s 15,6 posto zabilježenih u rujnu.
Milanović najpozitivniji, Plenković odmah iza njega
Na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara prvo mjesto i dalje drži predsjednik Republike Zoran Milanović, kojeg je izdvojilo 20 posto ispitanika. U listopadu je taj udio iznosio 21,7 posto.
Drugi je premijer Andrej Plenković s 15,8 posto, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodnih 15,3 posto.
Treće mjesto zauzima zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 5,2 posto, nakon listopadskih 6,5 posto. Slijede Marin Miletić s 3,7 posto i Dalija Orešković s 3,3 posto.
Među deset najpozitivnijih političara još su Ivana Kekin (2,3 posto), Ivan Anušić (2,2 posto), Biljana Borzan i Božo Petrov (po 1,9 posto) te Marija Selak Raspudić (1,6 posto).
Zanimljivo je da se predsjednici SDP-a, Mosta i Domovinskog pokreta nisu uspjeli plasirati među deset najpozitivnijih političara. Čelnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nalazi se tek na 13. mjestu, s 0,9 posto.
Penava zabilježio dramatičan skok na negativnoj ljestvici
Na ljestvici najnegativnijih političara ponovno uvjerljivo prednjači Andrej Plenković, kojeg je izdvojilo 37,3 posto ispitanika, gotovo jednako kao u listopadu, kada je imao 37,2 posto.
Drugi je Zoran Milanović s 9,4 posto, što je manje od prošlomjesečnih 10,5 posto.
Najveću promjenu, međutim, bilježi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. Njegov udio na ljestvici najnegativnijih političara porastao je s 2,4 na čak 8,4 posto, čime je dospio na treće mjesto.
Četvrti je Siniša Hajdaš Dončić s 3,8 posto, nakon listopadskih 2,8 posto, a peti Tomislav Tomašević s 3,5 posto, što je osjetno manje od prethodnih 5,7 posto.
Na ljestvici slijede Sandra Benčić (2,6 posto), Milorad Pupovac (2,5 posto), Dalija Orešković (1,8 posto), Ivana Kekin (1,5 posto) i Gordan Jandroković (0,9 posto).
Gotovo tri četvrtine građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Istraživanje pokazuje i da je nezadovoljstvo smjerom kojim se Hrvatska kreće i dalje izrazito visoko.
Čak 72,6 posto ispitanika smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Iako je taj udio nešto manji nego u listopadu, kada je iznosio 75,4 posto, optimistično je tek 17,4 posto građana. Preostalih deset posto nema jasan stav.
Među biračima HDZ-a pozitivno mišljenje o smjeru zemlje ima 59,2 posto ispitanika, dok je među biračima koalicijskog partnera, Domovinskog pokreta, taj udio samo 16 posto.
Još su kritičniji birači oporbenih stranaka. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra 6,8 posto birača SDP-a, 5,9 posto birača Drito, 4,3 posto birača Mosta i samo 2,2 posto birača Možemo!.
Vlada dobila najnižu ocjenu u godinu dana
Predsjednik Zoran Milanović za svoj je rad dobio prosječnu ocjenu 3,00, nešto nižu od listopadskih 3,03. Najzadovoljniji njegovim radom su birači SDP-a, koji su ga ocijenili s 3,80, dok su najkritičniji birači Domovinskog pokreta s ocjenom 1,86.
Hrvatski sabor dobio je prosječnu ocjenu 2,15, gotovo jednaku prošlomjesečnoj ocjeni 2,16. Birači HDZ-a rad Sabora ocijenili su s 3,01, a birači Možemo! s tek 1,67.
Vlada Republike Hrvatske prošla je još nešto lošije. Njezina prosječna ocjena iznosi 2,19, nakon listopadskih 2,21, što je najniža ocjena njezina rada u posljednjih godinu dana.
Najzadovoljniji radom Vlade ostaju birači HDZ-a, koji su joj dali ocjenu 3,75. Slijede birači Domovinskog pokreta s 2,20, SDP-a s 1,72, Drito s 1,71, Mosta s 1,68 i Možemo! s 1,43.
Politiku Plenkovićeve Vlade podržava 25,1 posto ispitanika, neznatno manje nego u listopadu, kada je potpora iznosila 25,3 posto.
Poraz Aleksandra Vučića najvažniji događaj mjeseca
Istraživanje je obuhvatilo i pitanje o događajima koji su najviše obilježili proteklih mjesec dana.
Na prvom mjestu našao se poraz Aleksandra Vučića na općim izborima u Srbiji, koji je kao najvažniji događaj izdvojilo 21,9 posto ispitanika.
Slijede inflacija i rast cijena s 14,3 posto te ulični prosvjedi u nekoliko europskih gradova s 12,4 posto.
Smrt dvojice velikih hrvatskih glazbenika, Gorana Barea i Miše Kovača, najvažnijim događajem smatra 11,9 posto ispitanika.
Nasilno ponašanje dijela pripadnika Torcide, uhićenja povezana s tim događajima i prijetnje novinarima izdvojilo je 9,9 posto građana.
Među ostalim temama nalaze se problemi sanacije ilegalnog otpada u Gospiću (4,7 posto), prosvjedi stanovnika Koromačna protiv spaljivanja otpada u cementari (4,4 posto) te rat u Ukrajini i izostanak mirovnih pregovora (3,3 posto).
Žalbe povezane s natječajem za novi Dinamov stadion na Maksimiru najvažnijom temom smatra 2,2 posto ispitanika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....