Trans masne kiseline u prehrambenim proizvodima bit će znatno smanjene.
Europska unija, naime, donijela je zakonsko ograničenje prema kojem će od travnja 2021. njihova maksimalna količina u prehrambenim proizvodima biti 2 grama na 100 grama masti. Radi se o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a njihova je upotreba vrlo raširena jer su jeftine i dugotrajne, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani.
Zadovoljstvo ovakvom odlukom izrazila je i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, koja je kao članica odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta dulje vrijeme lobirala za zakonsko ograničenje trans masti. Čak je u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u Europskom parlamentu organizirala i konferenciju o potrebi promjena u proizvodnji hrane i jedan od zaključaka je bio da se na razini EU mora donijeti zakonsko ograničenje udjela trans masti.
Biljana Borzan.
Smrtna opasnost iz hrane
- Oduševljena sam ovom odlukom. Proizvođači i uvoznici hrane imaju još godinu i pol da se pripreme za nova pravila. Za Hrvatsku je ovo odlična vijest jer se četvrtina svih smrtnih slučajeva pripisuje rizicima povezanima s prehranom. Naši građani znatno više od prosjeka EU umiru od bolesti srca, raka, moždanog udara i dijabetesa, što su bolesti koje se povezuju s prekomjernim unosom trans masti, koje su tihi ubojica i pojedinačno najštetniji sastojak hrane - kazala je dr. Biljana Borzan, citirajući podatke iz nedavno objavljenog izvještaja o stanju zdravlja i zdravstva u EU. Prema tom izvještaju gotovo je svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj 2017. bila pretila, što je više od prosjeka EU-a (18% u odnosu na 15%). Pretilost je sve veći problem i kod djece, u razdoblju 2013.–2014. dosegla je 16,5%, što je znatno povećanje u odnosu na razdoblje 2001.–2002.
- Zdravstveno stanje nacije je loše i ne popravlja se, kao društvo trpimo veliku štetu u vidu preranih smrti, obiteljskih tragedija, troškova zdravstva i izgubljene radne produktivnosti. To se neće promijeniti polurješenjima poput ad hoc poreza, potrebno je djelovati preventivno, sveobuhvatno i pratiti europske trendove, poput dobrovoljnog označavanja nutritivne vrijednosti hrane tzv. „semafor” sustavom - smatra hrvatska europarlamentarka, koja ističe i neke dobre primjere u praksi, a s obzirom da su zemlje poput Danske, Mađarske i Austrije same donijele slična nacionalna ograničenja.
Hrvati ne znaju što su te kiseline
- Danska je ograničenje donijela još 2003. i nakon tri godine počeo je opadati mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. U posljednjih deset godina ta zemlja ima najveći pad slučajeva srčanih bolesti u EU. Nije tome pridonijelo samo zakonsko ograničenje, već i kvalitetno provedena informacijska kampanja – istaknula je Borzan, koja je financirala i anketno istraživanje čiji su rezultati pokazali da hrvatski građani nisu upoznati s ovom problematikom.
- Nažalost, većina hrvatskih građana uopće ne zna što su, odnosno kako na zdravlje djeluju trans masti. Tek 25 posto ispitanika smatra da imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto ne zna ili nema stav, a čak 22 posto misli da pozitivno utječu na zdravlje – istaknula je Borzan.