Drugi dan zaredom Hrvatska ima vrlo značajni pad broja zaraženih, kao i osjetno niži postotak pozitivnih testova. Današnjih oko 2300 novih potvrđenih zaraza 10-ak je posto manje nego prošli utorak. Razina od 27 posto pozitivnih testova i dalje je visoka, ali se i u ovom slučaju radi o osjetnom padu.
Zanimljivo je da je gorljivi pobornik lockdowna, varaždinski župan Ratko Čačić, počeo pad brojeva pripisivati epidemiološkom zaključavanju, a to su počeli činiti i pojedini stručnjaci. Realno, hrvatski parcijalni lockdown nije još mogao dati rezultate. Treba podsjetiti što je rekao član Znanstvenog savjeta Ozren Polašek u trenutku zabrane rada kafićima i restoranima:
"Po najoptimističnijem scenariju u roku od dva tjedna, a pred kraj godine možemo vidjeti zaravnjenje i promjenu trenda".
Treba primijetiti da je Polašek najavio samo zaustavljanje rasta za sam kraj godine, a ne pad slučajeva, a počinjemo uočavati pad.
Ako sada Stožer pad slučajeva na razini Hrvatske te raniju i promjenu trenda u najviše okuženim županijama (Varaždinska, Međimurska) procjeni kao posljedicu zatvaranja kafića i restorana, onda Hrvatskoj vjerojatno prijeti nastavak vrlo strogog i dugog lockdowna koji može upropastiti cijeli niz biznisa.
Trebalo bi voditi računa o tome da cijeli niz zemalja koje su imale dugi i strogi lockdown nisu uspjele zaustaviti rast broja smrti, što bi trebao biti ključni cilj epidemiološke politike.
Posebno je zanimljivo da i dalje s više strana stižu prijedlozi novog uvođenja propusnica i „zaključavanja“ građana na razini teritorijalnih jedinica. Tu treba obratiti pažnju kako se možda radi o tome da država pokušava izbjeći financijsku odgovornost za lockdown. Naime, ako zabranite rad pojedinim biznisima, onda im morate pomoći da zadrže radnike i obeštetiti ih. Ako „zaključate“ ljude i onemogućite im putovanja, onda obeštećenje nije predviđeno.
No, ključno je pitanje je li uz trend pada u najviše okuženim sredinama to doista potrebno?