Godina je 2015. Konzum je predstavio unaprijeđeni Konzum Klik i otvorio Super Konzum Radnička u Zagrebu. Iste te godine, daleko od reflektora i velikih poslovnih projekata, u kompaniji se razvijala još jedna ideja. Nekolicina zaposlenika počela je razmišljati o pitanju koje danas zaokuplja cijeli svijet: što učiniti s hranom koja se nije prodala, a još je potpuno sigurna za konzumaciju?
Zakonski okvir za doniranje hrane upravo je bio uspostavljen, a odgovor se nametnuo sam od sebe. Umjesto otpisa i bacanja, hrana može pronaći put do onih kojima je najpotrebnija. Već u prosincu iste godine realizirana je prva donacija, simboličnih desetak kilograma proizvoda. Samo godinu kasnije količina donirane hrane dosegnula je 130 tona. Danas, deset godina kasnije, Konzum je premašio brojku od 3.000 tona donirane hrane te već godinama nosi titulu najvećeg donatora hrane u Hrvatskoj. Tri tisuće tona teško je zamisliti. To je približno 120 punih šlepera hrane. Ili, još bolje rečeno, tri tisuće tona hrane koja nije završila kao otpad.
A upravo je otpad od hrane jedan od najvećih paradoksa suvremenog društva. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od milijardu tona hrane godišnje završi kao otpad, što predstavlja gotovo petinu hrane dostupne potrošačima. Istodobno, stotine milijuna ljudi nemaju osiguran redovit pristup kvalitetnoj prehrani. Problem pritom nije samo društveni nego i okolišni. Procjenjuje se da su gubici i otpad od hrane odgovorni za između osam i deset posto globalnih emisija stakleničkih plinova, više nego što proizvede cijela svjetska zrakoplovna industrija.
Posebno je zanimljivo da najveći dio otpada ne nastaje u trgovinama. Kućanstva su odgovorna za oko 60 posto ukupno bačene hrane, ugostiteljstvo za 28 posto, a maloprodaja za svega 12 posto. Ipak, upravo trgovci imaju važnu ulogu jer se nalaze na mjestu gdje se susreću proizvođači, dobavljači i potrošači te mogu utjecati na učinkovitost cijelog lanca.
Smanjenje viškova
U Konzumu taj proces počinje mnogo prije nego što proizvod stigne na policu. Hrana je vrijedan resurs, zbog čega se kontinuiranim unapređenjem internih poslovnih procesa i optimizacijom naručivanja nastoje smanjiti viškovi. Upravljanje lancem opskrbe danas se oslanja na naprednu analitiku, automatizirane sustave naručivanja, strojno učenje i umjetnu inteligenciju koji omogućuju preciznije planiranje potražnje, promocija i zaliha.
Takav pristup posebno je važan u osjetljivim kategorijama poput voća i povrća, gdje i male pogreške mogu rezultirati značajnim viškovima. Automatizirani sustavi pomažu preciznije odrediti potrebne količine robe za svaku pojedinu lokaciju, smanjuju operativne pogreške i poboljšavaju dostupnost proizvoda kupcima. U konačnici, manje viškova znači manje otpada, ali i učinkovitije poslovanje.
No, čak i uz najbolje planiranje određena količina hrane ostaje neprodana. Dio proizvoda prodaje se po sniženim cijenama, a dio se donira. Upravo tu počinje drugi, jednako važan stup sustava.
Konzum sustavno donira hranu od 2016. godine. Ono što je krenulo kao pilot-projekt s nekoliko uključenih lokacija tijekom godina je preraslo u razgranatu mrežu koja danas povezuje desetke Konzumovih lokacija i 15-ak registriranih posrednika diljem Hrvatske. Zahvaljujući izravnoj komunikaciji i uhodanim procedurama, donacije svakodnevno pronalaze put do socijalnih samoposluga, humanitarnih organizacija i pučkih kuhinja. Najčešće je riječ o svježem voću i povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima, pekarskim proizvodima te mesu, mesnim prerađevinama i ribi. Radi se o proizvodima koji su zdravstveno ispravni i sigurni za konzumaciju, ali ih iz različitih razloga više nije moguće plasirati kroz redovnu prodaju.
Najdonator
Iza svake donacije pritom stoji velik broj ljudi. Od timova koji planiraju nabavu i analiziraju podatke do zaposlenika u prodavaonicama koji svakodnevno pregledavaju proizvode i pripremaju ih za preuzimanje. Upravo je takva suradnja različitih poslovnih područja omogućila da sustav iz godine u godinu postaje sve učinkovitiji. Rezultat nije samo više od 3.000 tona donirane hrane, nego i činjenica da Konzum od 2018. godine, otkako se priznanje dodjeljuje, kontinuirano nosi titulu Najdonatora.
No, borba protiv otpada od hrane ne završava na donacijama. Treći važan stup čini edukacija kupaca. Jer ako najveći dio otpada nastaje u kućanstvima, tada dio rješenja mora nastati upravo ondje. Kako bi potaknuo odgovornije navike, Konzum je još 2022. pokrenuo platformu Konzum Reciklopedija na kojoj kupci mogu pronaći praktične savjete o planiranju kupnje, pravilnom čuvanju namirnica i kreativnom iskorištavanju ostataka hrane. Ponekad je dovoljno unaprijed planirati obroke, pravilno organizirati hladnjak ili zamrznuti višak namirnica kako bi se značajno smanjila količina hrane koja završava u otpadu.
Konzum je i među potpisnicima Dobrovoljnog sporazuma "Zajedno protiv otpada od hrane", inicijative Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva usmjerene na smanjenje otpada od hrane u Hrvatskoj. Cilj sporazuma je do 2028. godine smanjiti otpad od hrane za 30 posto, a dosadašnji rezultati pokazuju da suradnja svih sudionika u prehrambenom lancu može donijeti mjerljive pomake.
Istodobno, održivost se promatra i kroz širu sliku. Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji od 2010. kontinuirano održava certificirani sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001, a kroz projekte poput "Jedna manje" i "Biraj bez papira" nastoji dodatno smanjiti utjecaj poslovanja na okoliš.
U svijetu u kojem se svake godine izgubi ili baci više od milijardu tona hrane ne postoji jedno rješenje koje će ukloniti problem. Postoje, međutim, brojni koraci koji zajedno čine razliku: preciznije planiranje, snažna mreža doniranja, educiranje potrošača i odgovornije upravljanje resursima. Upravo na tim koracima posljednjih deset godina Konzum gradi sustav u kojem hrana sve češće dobiva drugi život, umjesto da postane otpad.
*SADRŽAJ OMOGUĆAVA KONZUM
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....