Od petka, 10. veljače 2023. godine, država uvodi novi "namet". Od tog datuma građani, naime, više neće imati mogućnost sami odnijeti bilo kakav podnesak u Zemljišnik. Na primjer, više neće moći sami predati ovjereno brisovno očitovanje neke institucije kako bi izbrisali založno pravo sa svoje nekretnine... Morat će platiti odvjetnika ili javnog bilježnika da to učini za njih elektroničkim putem, piše Slobodna Dalmacija.
Inače, Ministarstvo pravosuđa ima više projekata kojima su omogućili digitalnu komunikaciju s pravosuđem. Tako građani mogu samostalno preko sustava e-Komunikacija podnositi podneske u sudskim predmetima. To mogu biti ovršni predmeti, stečajevi... Za to im je potrebno samo malo znanja kako s certifikatom digitalno potpisati podnesak, a sve upute mogu lako dobiti u Ministarstvu pravosuđa koje je pripremilo i pisane upute. Po tome se da zaključiti da Ministarstvo smatra kako građani nisu nesposobni sami podnositi podneske.
Za komunikaciju elektroničkim putem sa zemljišno-knjižnim odjelima služi drugi sustav - Uređena zemlja. Preko njega građani mogu dobiti elektronički ovjerene isprave zemljišne knjige i katastra te provjeriti koje su sve nekretnine upisane na njihovo ime.
No usluga podnošenja podneska nadležnom zemljišno-knjižnom odjelu digitalnim putem rezervirana je samo za javne bilježnike i odvjetnike, odnosno građani joj - nemaju pristup. Zbog toga nas je posebno iznenadilo kad smo na internetskoj stranici Hrvatske odvjetničke komore pročitali obavijest da se od 10. veljače 2023. svi prijedlozi Zemljišniku podnose elektronički, preko javnih bilježnika ili odvjetnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava OSS uređena zemlja.
Kad se povežu činjenice da građanima nije omogućen pristup sustavu elektroničkog podnošenja podnesaka u Zemljišnik, a da se podnesci od 10. veljače mogu podnositi samo elektroničkim putem, zaključak je jednostavan i Slobodna Dalmacija odlučila ga je provjeriti kod glasnogovornika općinskih sudova u Splitu i Zagrebu, koje su pitali: Je li točna informacija da od 10. veljače 2023. godine građani prijedloge zemljišno-knjižnom sudu više ne mogu podnositi osobno dolaskom u sud, već samo elektroničkim putem i to preko javnih bilježnika ili odvjetnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava OSS uređena zemlja te da jedino državna odvjetništva mogu samostalno podnositi prijedloge za upis elektroničkim putem neovisno od odvjetnika i javnih bilježnika?
- Informacija je točna, a predmetno podnošenje prijedloga regulirano je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koji stupa na snagu 10. veljače 2023. - odgovorila je Dunja Rumora, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu.
Ivan Borković, glasnogovornik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, potvrdio je da se sukladno važećim zakonskim odredbama svi prijedlozi od 10. veljače 2023. zemljišno-knjižnom sudu podnose elektronički, putem javnih bilježnika ili odvjetnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava koji je u primjeni u poslovanju suda.
Nazvali smo jedan zemljišnik te smo se kao građani informirali kako možemo predati ovjereno brisovno očitovanje te koliko će nas to koštati.
- Još samo sljedeći tjedan, do četvrtka, možete predati kod nas, neposredno na šalteru i za to trebate platiti 50 kuna biljega. Nakon četvrtka morat ćete ići kod odvjetnika ili javnog bilježnika. Javni bilježnici moraju platiti 25 kuna sudske pristojbe, što je 3,32 eura i još njemu trebate platiti nagradu - objasnila je djelatnica jednog Zemljišnika.
Pitali smo jedan javnobilježnički ured u Splitu koliko stoji slanje brisovnog očitavanja.
- Cijena slanja podneska radi brisanja zabilježbe je 16,60 eura, što je 125 kuna. U to je uključeno 10,62 eura nagrade javnom bilježniku, PDV na taj iznos, što je zajedno 100 kuna i 3,32 eura sudske pristojbe - rekla je djelatnica javnobilježničkog ureda.
S obzirom na to da se podnesci Zemljišniku ne mogu slati poštom, zaposlenim osobama s dobrim primanjima koje si ne mogu priuštiti slobodan dan zbog čekanja u redu na Zemljišniku, ili onima koji trebaju predati podnesak za nekretninu koja se nalazi u drugom gradu od onoga u kojem žive ili rade, svakako je lakše da posao za njih napravi odvjetnik ili javni bilježnik. No tu mogućnost su imali i dosad.
Pitanje je što s onima koji jednostavno ne žele plaćati besmislene namete, ili umirovljenicima, osobama srednjih ili nižih primanja kojima je svaki novi trošak, pa tako i obveza plaćanja javnog bilježnika ili odvjetnika veliko opterećenje, a poskupljenja ionako ne nedostaje.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice kažu: "Ova novost bila je dio izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama i ima pozitivne ciljeve - smanjenje troškova u odnosu na podnošenje prijedloga poštom ili osobno, kao i daljnja digitalizacija pravosuđa i ubrzanje postupanja sudova. Ali bit će ključno pratiti kako će sve zaživjeti u praksi i hoće li se pojaviti poteškoće koje bi mogle ugroziti pravo građana na pristup pravosuđu, na koje bi onda svakako trebalo brzo reagirati".
Iz Ureda pučke pravobraniteljice napominju:
- Izmjene i dopune tog Zakona su na snazi od kraja prošle godine, pa je prvo pitanje koliko su građani uopće s ovom promjenom upoznati, unatoč prijelaznom razdoblju koje je Zakon predvidio.
U Uredu pučke pravobraniteljice nastavljaju da nitko ne može jamčiti da će u svakom trenutku u svim dijelovima Hrvatske biti dostupni javni bilježnici ili odvjetnici.
- Što se tiče javnih bilježnika, značajan pomak u njihovoj dostupnosti je napravljen prošle godine izmjenama Zakona o javnom bilježništvu, ali i dalje su moguće izvanredne okolnosti poput bolesti, kad oni građanima možda neće biti na raspolaganju, o čemu je potrebno voditi računati.
- Zbog svega bi bilo dobro da se građanima što skorije omogući i da samostalno, ako im to najviše odgovara, podnose pismena elektroničkim putem, kao i da se i dalje ostavi alternativa za one građane kojima samostalna predaja elektroničkim putem nije opcija, iz raznih razloga - ako se ne služe računalom ili imaju neki drugi objektivan razlog - poručuju iz Ureda pučke pravobraniteljice, a piše Slobodna Dalmacija.
Napominju da ako građani budu imali problema u praksi, mogu se obratiti pritužbom pučkoj pravobraniteljici i to poštom na adresu Savska cesta 41/3, 10 000 Zagreb, e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., osobno uz najavu na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonom, za Split na 021 682 981, za Zagreb na 01 4851 855, za Rijeku na 051 563 786 te za Osijek na 031 628 054. Uredi pučke pravobraniteljice su na adresama Mažuranićevo šetalište 8a (ulaz iz Tolstojeve) u Splitu, Savska cesta 41 u Zagrebu, Ciottina ulica 23 u Rijeci te Hrvatske Republike 19, 1. kat, u Osijeku.