Još je nešto više od godinu dana ostalo do punopravnog članstva Hrvatske u EU, a u diplomatskim krugovima već se nagađa kako će se Hrvatska, kao nova članica, pozicionirati unutar Unije. Naravno, svaka država članica naprije štiti svoje nacionalne interese, što uključuje svrstavanje uz političke skupine koje zagovaraju stajališta koja su joj najbliža. Postojanje raznih interesnih skupina vidljivo je na gotovo svakom važnom sastanku EU.
Njemačka - Francuska
Kako se najvažnije odluke još uvijek donose jednoglasno, dakle svaka država ima pravo veta, svaki glas je važan i svatko želi na svojoj strani imati svaku, pa i najmanju državu. Zato se među diplomatima EU već naveliko raspravlja o tomu uz koje će se političke skupine svrstati Hrvatska.
Najčešće se čuje da će Hrvatska gotovo u svemu biti uz Njemačku. Uostalom, anketa čiji su rezultati objavljeni u Euro barometru pokazuje da Hrvati smatraju kako im je najbliža država EU upravo Njemačka, a nakon nje su Slovenija i Austrija. Njemački utjecaj u EU je najveći, iako pri donošenju svake važnije odluke mora najprije osigurati pristanak Francuske. Zato se i dalje smatra da je motor EU koalicija Njemačka - Francuska, premda funkcionira teže nego prije budući da se EU znatno proširila. Taj motor najbolje funkcionira kada su u pitanju financijske i gospodarske teme, dok se takva suglasnost ne postiže kad je riječ o vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima. Njemačka je bila ključna država u jačanju međunarodne potpore za samostalnost Hrvatske. Bila je najvažnija i za stjecanje statusa kandidata. Ali kako se stajalište Berlina prema proširenju Europske Unije promijenilo nakon posljednjeg, velikog vala proširenja, Njemačka se zauzimala za vrlo stroge uvjete Hrvatskoj, da bi na kraju njezina potpora bila ključna za završetak pregovora u lipnju prošle godine.
Druge okolnosti
No, ovih se dana u Bruxellesu sve više čuje da će Hrvatska imati, barem po pitanjima proširenja EU, drugačiji stav od Njemačke. To očekuju i mnoge države EU koje smatraju da proces proširenja valja čak i ubrzati. Od nekoliko diplomatskih izvora Jutarnji list je doznao da Austrija pokušava zajedno s Hrvatskom i Slovenijom stvoriti jezgru skupine koja će se zalagati za ubrzavanje procesa proširenja na države zapadnog Balkana. Smatra se da je ulazak svih država zapadnog Balkana u EU interes Austrije, Slovenije i Hrvatske. Toj skupini mogla bi se priključiti i Mađarska. Hrvatska je već obećala da će svojim iskustvom pomoći sadašnjim kandidatima i potencijalnim kandidatima iz regije na njihovu putu prema EU. Hrvatsko iskustvo, priznaju naši sugovornici u Bruxellesu, iznimno je vrijedno jer su sve druge države završile pregovore prije desetak godina, kada su okolnosti i modaliteti pregovaranja bili potpuno drukčiji. Austrija i Slovenija, kao male države, imaju velike gospodarske interese na zapadnom Balkanu. Tvrdi se da je Austrija investirala na ovom području više od 20 milijardi eura. Sloveniji i Hrvatskoj regija je važna ne samo zbog interesa da susjedstvo bude stabilno već i zbog trgovine i gospodarstva. Zato se suradnja ovih država za pomoć jugoistoku Europe čini prirodnom.
Stav Nizozemske
No, Njemačka nije pretjerano sklona proširenju EU iako se ne zalaže za stanku u tom procesu. Njemačka je, uz Nizozemsku, vjerojatno najskeptičnija država prema proširenju EU. One će upravo primjer dugogodišnjeg pregovaranja s Hrvatskom iskoristiti da što više odulje daljnje proširenje kako bi se osiguralo da samo one države koje zaista budu potpuno spremne uđu u EU. I zato je došlo do neslužbene procjene da će nakon Hrvatske proći vjerojatno oko 10 godina dok Crna Gora, Srbija ili Makedonija, ne uđe u EU.