KONAČNE BROJKE

Stigli rezultati državne mature, dvojac je briljirao, a broj prigovora je rekordan: ‘AI čini sve veće probleme...‘

51 učenik bez greške, prosječna ocjena 2,9

Ilustrativna fotografija

 Dragan Matic/Cropix
51 učenik bez greške, prosječna ocjena 2,9

Gotovo 29.500 pristupnika danas je doznalo konačne rezultate državne mature. Postigli su sveukupni prosjek ocjena od 2,9 na obveznim ispitima, ali i dostigli rekordan broj prigovora, među kojima je bilo i onih koje je pisala umjetna inteligencija. Samo je 51 maturant riješio ispit bez ijedne pogreške, a dvojica su čak briljirala iz dva predmeta. Esej iz hrvatskog savršeno je napisalo 323 učenika, odnosno oko 1,1 posto pristupnika.

Nakon prošlotjednih privremenih rezultata zaprimljeno je 6940 prigovora, od kojih je prihvaćeno 2562 ili 36,9 posto. Najviše ih se odnosilo na hrvatski jezik, biologiju i matematiku više razine.

Esej od nula bodova branili pismom od 2000 riječi

- Ove godine imali smo gotovo tisuću prigovora više nego prošle godine. Umjetna inteligencija nam čini sve veće probleme jer je danas vrlo jednostavno generirati opširan prigovor - poručio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović na predstavljanju konačnih rezultata, a to da je neke prigovore pisao AI moglo se iščitati vrlo lako.

- Imali smo jedan prigovor na esej iz hrvatskog jezika u kojem učenik nije napisao dovoljan broj riječi da bi zadovoljio kriterij prolaznosti, ali je zato prigovor imao više od dvije tisuće riječi. Vrlo je jasno da je bio generiran umjetnom inteligencijom - objasnio je.

Državna matura: Najbolji eseji u tri godine, ali svaki treći kandidat pao informatiku, a svaki peti matematiku

Prihvaćena su 2562 ili 36,9 posto prigovora, a 63,1 posto ih je odbijeno. Najviše ih se odnosilo na hrvatski jezik, njih čak 2411, odnosno više od trećine svih zaprimljenih prigovora. Slijede biologija, viša razina matematike, kemija i fizika. Nakon drugostupanjskog postupka prihvaćen je samo manji dio žalbi, što je, kako je objasnio ravnatelj Centra, trend koji se godinama ne mijenja.

image

Vinko Filipović

Damir Krajač/Cropix

Za one koji nisu zadovoljni svojim rezultatima ili nisu položili ispite prilika još postoji. Prijave za jesenski rok otvorene su do kraja srpnja, a prvi ispiti drugog roka počinju 19. kolovoza.

Genijalci iz Zagreba i Osijeka pomeli najteže ispite

Dok se velik broj maturanata žalio na postignute rezultate, nekolicina njih može se pohvaliti svojim savršenim uspjehom.

Na ovogodišnjoj državnoj maturi ukupno je 51 pristupnik ostvario maksimalnih 100 posto na barem jednom ispitu, pokazali su konačni podaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Najviše savršeno riješenih ispita bilo je iz matematike na višoj razini, koja se istodobno smatra jednim od najzahtjevnijih ispita državne mature. Unatoč tome što je više od petine pristupnika nije položilo, čak 17 maturanata uspjelo je osvojiti maksimalan broj bodova. Slijedi engleski jezik na osnovnoj razini s osam stopostotnih rezultata, a po šest maturanata bez pogreške je riješilo fiziku i njemački jezik na osnovnoj razini. Maksimalan rezultat ostvarilo je i pet pristupnika iz psihologije te pet iz kemije.

Posebno se izdvajaju dvojica maturanata koja su uspjela ostvariti savršen rezultat na čak dva zahtjevna ispita. Jedan je bez ijedne pogreške riješio matematiku više razine i fiziku, a drugi je maksimalan broj bodova osvojio iz matematike više razine i kemije. Ravnatelj NCVVO-a Filipović otkrio je da prvi dolazi iz zagrebačke XV. gimnazije, a drugi iz III. gimnazije u Osijeku.

- Čak 323 maturanta napisala su esej sa 100 posto, a samo su dva maturanta ostvarila maksimalan rezultat na testu i sažetku. Međutim, nitko nije uspio spojiti ta dva rezultata i ostvariti 100 posto na cijelom ispitu iz hrvatskog jezika - dodao je Filipović.

Broj savršeno riješenih ispita ipak je manji nego prošle godine. Lani je zabilježeno 70 stopostotnih rezultata.

image

Vinko Filipović

Damir Krajač/Cropix

‘Prosjek oko trojke dokaz je kvalitetnih ispita‘

Na prvom roku mature pisao se 111.251 ispit. Od toga je njih 95.249, odnosno 85,6 posto, imalo prolaznu ocjenu, a nakon uvaženih prigovora 16.002 sveukupno je ocijenjeno negativnom ocjenom. Prosječna ocjena svih ispita iznosila je 2,8, što je malo manje nego prošle godine, no Filipović smatra da je upravo takav rezultat pokazatelj kvalitetno sastavljenih ispita.

- Možda zvuči paradoksalno, ali ne bih bio sretan da je prosječna ocjena 4,5. To bi značilo da ispiti nisu dobro uravnoteženi. Cilj državne mature nije da svi imaju odlične ocjene, nego da ispiti razlikuju razine znanja. Prosjek oko trojke upravo je ono što očekujemo - poručio je.

Naglasio je i kako se rezultati državne mature ne mogu uspoređivati sa zaključnim ocjenama iz srednje škole.

- Zaključna ocjena rezultat je praćenja učenika tijekom cijele nastavne godine, a državna matura provjerava znanje stečeno tijekom sve četiri godine školovanja. To jednostavno nisu usporedive kategorije - rekao je.

Šef državne mature: ‘Nacionalni ispiti trebaju biti kriterij za upis. Nema svaka petica istu težinu‘

Esej i dalje najveća prepreka, matematika najteži predmet

Podsjetimo, rezultati ovogodišnje mature ugodno su nas iznenadili iz hrvatskog jezika. Ispod praga prolaznosti ostalo je 13,5 posto pristupnika, što je manje nego prošle godine, kada ih je bilo 17,9 posto, odnosno 22,4 posto godinu prije. Najčešći razlog pada i dalje je esej. Čak 2332 pristupnika nije prošlo hrvatski jezik zbog loše napisanog eseja.

Matematika je i dalje najzahtjevniji obvezni predmet. Na višoj razini ispit nije položilo 20,5 posto pristupnika, a na osnovnoj razini negativnu je ocjenu dobilo 17,8 posto učenika. S druge strane, najbolju prolaznost među obveznim predmetima ponovno bilježi engleski jezik na višoj razini, gdje ispit nije položilo samo 0,9 posto pristupnika.

image

Vinko Filipović

Damir Krajac/Cropix

Među izbornim predmetima najviše kandidata prijavilo je fiziku (7221), biologiju (5229) te politiku i gospodarstvo (4022). Najtežom se pokazala informatika, na kojoj je palo 36,1 posto pristupnika, slijede fizika s 29,6 posto i kemija s 22,6 posto negativnih ocjena. Najuspješniji su bili pristupnici na likovnoj umjetnosti, gdje ispit nije položilo samo 1,2 posto učenika, te na geografiji s 1,8 posto negativnih ocjena.

Kada je riječ o uspješnosti strukovnih škola i gimnazijalaca, razlika je znatna u prolaznosti obveznog dijela mature. Među gimnazijalcima je 7,2 posto učenika palo barem jedan obvezni ispit, a među učenicima strukovnih škola takvih je bilo čak 37,9 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. srpanj 2026 10:35