PORAŽAVAJUĆI NALAZ

Državna revizija: Isplaćene su 3,5 milijarde eura, a poljoprivreda nam je ista kao i 2010.!

Uspješnost sustava dodjele i korištenja potpora može se značajno poboljšati reorganizacijom procedura i racionalizacijom kriterija, zaključio je Državni ured za reviziju
 Marko Mrkonjic/Cropix
Uspješnost sustava dodjele i korištenja potpora može se značajno poboljšati reorganizacijom procedura i racionalizacijom kriterija, zaključio je Državni ured za reviziju

Iako je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj korisnicima do kraja 2025. godine isplaćeno više od 3,5 milijardi eura, statistički podaci ne pokazuju značajan doprinos potpora rastu poljoprivredne proizvodnje, pa tako ni ruralnom razvoju, zaključak je to Državnog ureda za reviziju.

image

Državni ured za reviziju zaključio je da su poljoprivredna proizvodnja i ruralni razvoj ostali na razinama iz 2010. godine

Vlado Kos/Cropix

Ured je, naime, revidirao učinkovitost dodjele i korištenja potpora iz tog europskog fonda kroz Program ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine te Strateški plan ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. godine i došao do prilično poražavajućeg zaključka da su potpore zapravo pridonijele tek održavanju, odnosno da su poljoprivredna proizvodnja, pa tako i ruralni razvoj, ostali na razinama iz 2010. godine.

Prostor za racionalizaciju

Cilj revizije je, naime, bio ocijeniti učinkovitost dodjele i korištenja potpora, a subjekti revizije bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU.

Vladin paket je dobrodošao, ali to je samo kap u moru. Nažalost, cijene hrane idu gore!‘

- Uspješnost sustava dodjele i korištenja potpora može se značajno poboljšati reorganizacijom procedura i racionalizacijom kriterija. I to je moguće kroz: smanjenje administrativnog opterećenja, ubrzanje procedura odobravanja i kontrole zahtjeva za potporu, jasne kriterije, povećanje komunikacije i podrške između nadležnih tijela i korisnika te usmjeravanje potpora prema stvarnoj proizvodnji i rezultatima. Zato je Ured zaključio da je provedba aktivnosti s dodjelom i korištenjem potpora EPFRR-a djelomično učinkovita te je dano subjektima revizije ukupno 19 preporuka - stoji u zaključku Ureda za reviziju.

image

Velika žetva pšenice na baranjskim njivama 2022.

Marko Mrkonjic/Cropix

Gradski prostori

Ured se bavio i drugim revizijama, a Državnom odvjetništvu su u utorak predali 103 različita izvješća.

- Također smo im predali 25 prijava koje se odnose na subjekte koji nisu postupili po našim preporukama - kažu u Uredu za državnu reviziju.

Zanimljivo je također da su, osim uobičajenih revizija, proveli i Reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima u 23 grada.

- Gradovi su na kraju 2024. godine upravljali i raspolagali s 9.228 poslovnih prostora, od kojih se 651 koristi za njihove potrebe, 6.308 prostora dano je u zakup i na korištenje, 1.162 prostora su izvan uporabe te 1.107 poslovnih prostora ima ostale statuse u evidencijama Grada Zagreba - stoji u njihovom zaključku.

Poljoprivrednici oduševljeni: ‘Ovo je valjda prva mjera sa značajnim financijskim iznosima!‘

Riječ je, naime, o prostorima u Zagrebu koji su u postupku raspisivanja natječaja ili nekoj takvoj proceduri. Nadalje, utvrđeno je da je u Zagrebu 264 korisnika u prostorima bez valjane pravne osnove, a 408 poslovnih prostora se ne koristi.

- Ocijenjeno je da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem i raspolaganjem poslovnim prostorima u 19 gradova učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su u četiri grada bile djelomično učinkovite, a među tim gradovima su Varaždin, Koprivnica, Velika Gorica i Grad Zagreb - stoji u zaključku revizije.

Nepovoljna mišljenja

Inače, Ured je tijekom 2025. godine proveo 191 reviziju te 58 provjera provedbe naloga i učinkovitosti, a još je u tijeku 59 revizija.

- Subjektima revizije dano je ukupno 2.296 naloga i preporuka. Tako je provjerena provedba 8.589 naloga i preporuka te je utvrđeno da je provedeno 5.897 ili 68,6 posto naloga i preporuka - navode u Uredu za državnu reviziju.

Također su tijekom 2025. godine obavili financijske revizije u 46 jedinica lokalne i područne samouprave, a o financijskim izvještajima izraženo je 13 bezuvjetnih, 31 uvjetno te dva nepovoljna mišljenja.

- Gradu Sisku (za 2023. godinu) i Općini Povljana (za 2024. godinu) izražena su nepovoljna mišljenja o financijskim izvještajima zbog značajnih nepravilnosti utvrđenih u području računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja, zbog čega većina podataka u financijskim izvještajima nije točna i pouzdana - navode u Državnom uredu za reviziju.

Revizija obuhvatila i inkluzivni dodatak

Kada je riječ o korisnicima državnog proračuna, obavljena je financijska revizija njih 14, od kojih su 4 dobila bezuvjetno, a 10 uvjetno mišljenje.

Revizori ističu nepravilnosti koje su uočili u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, a odnose se na rješavanje zahtjeva kojima se priznaje pravo na inkluzivni dodatak ili status roditelja njegovatelja.

Do kraja 2024. riješeno je 70 posto ukupnih zahtjeva. U većem broju slučajeva rješenja o pravu na inkluzivni dodatak donesena su nakon roka od 30 dana, što je suprotno Zakonu o inkluzivnom dodatku.

Osim toga, pojedina rješenja za status roditelja njegovatelja kasnila su i do 5 mjeseci od propisanog roka. (Hina)

Revizija 2. mirovinskog stupa

Državni ured za reviziju prvi je put obradio i drugi mirovinski stup i provjerio kako HANFA radi kao regulator. Imovina mirovinskih fondova krajem 2024. iznosila je 23 milijarde i 320 milijuna eura. To je, ističu u Uredu, imovina svih građana.

Ustanovljeno je da je HANFA poslovala usklađeno, ali su i tu potrebna poboljšanja.

Revizori tako navode činjenicu da se u nadzorne odbore mirovinskih društava imenuju, među ostalim, dva člana – jednog kojeg imenuje Vlada, a drugog kojeg imenuje skupština mirovinskog društva kao nezavisnog člana – i koji bi trebali zastupati i predstavljati građane.

Ipak, sam zakon ni na koji način nije uredio kako će oni tu svoju dužnost obavljati niti postoji obveza izvještavanja članova fonda.

Revizori ističu i problem jamstvenog pologa koji se računa ovisno o broju članova. Način izračuna tog pologa nije se mijenjao od 2014. godine, iako su se mijenjali zakoni.

Fondovi tako mogu ulagati u puno rizičnije vrste imovine, pa bi, zaključuju revizori, jamstveni polog trebao odražavati i tu rizičnost, što sada nije slučaj. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2026 01:24