Poljoprivrednici oduševljeni: ‘Ovo je valjda prva mjera sa značajnim financijskim iznosima!‘

Slavonski poljoprivrednici pozdravili su odluku Vlade RH o novom paketu izvanrednih mjera pomoći za poljoprivredu i ribarstvo. Riječ je, kako su istaknuli u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, o tri ciljane interventne mjere kojima se odgovara na rast troškova, probleme likvidnosti i neravnopravan položaj na tržištu.

Kad je riječ konkretno o poljoprivredi, mjere se odnose na dodatne potpore za proljetnu sjetvu i sadnju u vrijednosti od 20 milijuna eura te šestomjesečni moratorij na postojeće kredite HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, što je mjera koja se odnosi na više od 240 milijuna eura kreditne izloženosti i omogućuje predah sektoru u ključnom proizvodnom razdoblju. Dodatnih osam milijuna eura namijenjeno je potporama za održivost ribarstva i akvakulture. Poljoprivrednim proizvođačima tako će biti isplaćena jednokratna potpora po hektaru u iznosu od 100 eura za prvih deset hektara te 50 eura za sljedećih deset hektara. Tom su potporom obuhvaćene ratarske kulture, voće i povrće, a cilj je osigurati pravodobnu sjetvu i stabilnost opskrbe hranom. Naime, ovogodišnja proljetna sjetva odvija se uz snažan rast ulaznih troškova, kako gnojiva od 20 do 25%, tako goriva od 10 do 15% i zaštitnih sredstava više od 30%, pa su ove mjere bile nužne kako bi se očuvala proizvodnja i spriječilo smanjenje sjetvenih površina.

Očuvanje proizvodnje

- Mjere koje uvodimo imaju isti cilj: očuvati proizvodnju i spriječiti nelikvidnost te osigurati da ljudi koji hrane ovu zemlju mogu raditi svoj posao, a da ih ne slomi nestabilnost na koju ne mogu utjecati - rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. Ovakav paket pozdravili su i naši sugovornici.

- Ovakva odluka doista se može pozdraviti, jer je to jedna od prvih mjera sa značajnim financijskim iznosima. Naime, prema našim izračunima, a uslijed poskupljenja energenata, troškovi sjetve porasli su nam oko 100 eura po hektaru, tako da će nam ova mjera pomoći da smanjimo te novonastale troškove, odnosno da ne idemo u minuse. Također, dobro je da su donijeli odluku o 100 eura za prvih deset hektara, kako bi se pomoglo malim proizvođačima, koji su najugroženiji, pa sada možemo vjerovati da će sve predviđene površine biti i obuhvaćene sjetvom, odnosno da nitko neće odustati od posla - rekao je Matija Brlošić, poznati slavonski poljoprivrednik i član Upravnog odbora HPK, dodavši kako se nada da će te potpore biti što prije isplaćene.

- Taj novac trebao bi doći relativno brzo kako bi se mogao iskoristiti za proljetnu sjetvu, pa ako potpore dođu do početka travnja, kako je najavio ministar, sjetva će se moći kvalitetno i na vrijeme obaviti - istaknuo je Brlošić, a na tom tragu je i razmišljanje voćara Stjepana Zorića.

- Naravno da me veseli što je Vlada ovako brzo i konkretno reagirala i što je pokazala inicijativu da nam pomogne. Obje mjere su dobre i potrebne, iako se, naravno, uvijek može govoriti na način da je moglo i više, ali s druge strane treba voditi računa i o drugim sektorima. Vjerujem da bi dali i više da su mogli. Zato mislim da je ovo baš dobro, a pogotovo ako nam sve potpore dođu na vrijeme, odnosno dok sjetva još traje - rekao je Zorić.

Treba nam veće ulaganje u navodnjavanje

- Ovo je privremeno dobro, ali mi smo, generalno, u kompleksnom problemu koji se ne može riješiti jednostavno i kroz jednokratne pomoći. Nama treba velik zaokret u poljoprivrednoj politici da bi se zaustavio pad proizvodnje, odnosno treba nam više ulaganja, kao što je, primjerice, izgradnja pet hladnjača za voće i povrće koje smo dobili putem NPOO-a. To je primjer kako treba raditi, a sljedeći takav projekt mora nam biti veliko ulaganje u navodnjavanje. Dajte nam milijardu eura, jedan Pelješki most, da možemo pokriti navodnjavanjem 30 - 50.000 hektara, pa ćete vidjeti gdje ćemo doći. Bez toga će sve ovakve jednokratne potpore biti samo privremeno gašenje požara, ali ponavljam, pozdravljam nove mjere - poručio je Zorić.

Ministar Vlajčić dodatno je u ponedjeljak iz Osijeka poručio i da će, unatoč povećanoj potražnji, plavog dizela biti dovoljno, kao i mineralnog gnojiva, a cijena će im, naravno, ovisiti o rastu cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.