Premijer: Hrvatska će još više rasti i jačati; Siniša Hajdaš Dončić: Prijedlog proračuna je pun kolesterola i steroida

Država u idućoj godini planira ostvariti ukupno 35,7 milijardi eura prihoda i potrošiti 39,8 milijardi eura. Prihodi su veći za 2,7 milijardi u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, a rashodi za tri milijarde eura. Prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu socijalno je održiv i razvojan, osigurava ulaganja koja Hrvatskoj daju veću konkurentnost i produktivnost, ali i čuva otpornost na krize.

Tako je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Saboru u 25,5 minuta predstavio najvažniji dokument, na kojemu Vlada potvrđuje svoj opstanak, prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.

Dok EU u sljedećoj godini predviđa rast BDP-a od 1,4 posto, tj. u europodručju od 1,2 posto, prognoze Vlade i Europske komisije govore da će hrvatsko gospodarstvo rasti za oko 2,7 posto, a u 2027. za oko 2,5 posto. "Hrvatska će ovu godinu završiti na 78 posto prosječne razvijenosti EU", pohvalio se Plenković, "i po tome ćemo biti iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a doći ćemo na jednaku razinu na kojoj je danas Mađarska".

Proračunski deficit ostat će ispod tri posto, u 2027. će biti 2,8 posto; sljedeće godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 56,3 na 56 posto. Povećani rashod proračuna od 8,3 posto premijer je pravdao i rastom prihoda od 2,7 milijardi eura. Hrvatska je u odnosu na uplaćenu godišnju članarinu u europski proračun i povučena sredstva u plusu 18 milijardi eura.

Premijer je obećao da će se povećani rashodi usmjeriti na kvalitetu života građana i onih najranjivijih, osoba s invaliditetom i umirovljenika. Predložio je "gospođi Benčić iz Možemo! i Gradu Zagreb da rasterete rad, pa će i građani Zagreba imati veće plaće".

Za mjere demografske politike planira se uložiti čak 804 milijuna eura, a kao jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji Vlada je definirala priuštivo stanovanje kao temelj demografske revitalizacije. Plan Vlade je generirati rast i jačati otpornost gospodarstva, ulagati u digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje te nastaviti s potporama gospodarstvu. Rastu ulaganja u slabije razvijene krajeve i lokalne projekte, zdravstvo, odgoj i obrazovanje, potonje sada iznosi pet posto BDP-a. Pojačavaju se ulaganja u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske. Zahvaljujući brojnim mjerama Vlade, naglasio je Plenković, inflacija je smanjena s 11 posto u 2022. na tri posto u 2024. A kao razlog zašto je ona i dalje viša od prihvatljive naveo je ponašanje domaćih aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč tome što im je Vlada pomogla da prebrode krizu.

Ministar financija Marko Primorac u svoje preostale četiri i pol minute poručio je da proračun predviđa jačanje strateške autonomije, značajna ulaganja u obranu, energetski sektor te alternativne dobavne pravce.

Oporba je problematizirala inflaciju. SDP-ov Boris Lalovac smatra da je inflacija ozbiljan strukturni problem, "ovo je peta godina u kojoj je stopa inflacije veća od gospodarskog rasta", kritizirao je Vladu zato što nije uspjela zamrznuti cijene hrane te HNB "koja je poslovnim bankama isplatila preko milijardu eura da bi imali drugu najveću stopu inflacije u eurozoni".

Šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić tvrdi da je prijedlog proračuna kao krvna slika društva pun kolesterola, o čemu svjedoče problemi u zdravstvu i steroida, koje upumpavaju EU fondovi.

Sandra Benčić (Možemo) smatra da će glavni gubitnici proračuna biti građani koji žive od rada, prozvala je Vladu što generira inflaciju. Njezin kolega Damir Bakić podržao je planirani registar kućanstava, apelirao je na HŽ da poveća kapacitet na relaciji Zagreb-Zaprešić.

Anka Mrak Taritaš (Glas) drži da je ovo tipičan HDZ-ov proračun, bez sluha za ranjive skupine i najveće izazove, zamjera Vladi što je "preuzela europsku šizu oko izdvajanja za obranu, ali ne i smjer za obrazovanje i zelene politike".

Dalija Orešković (Dosip) predviđa debakl Bačićevog koncepta priuštivog najma.