Državni zavod za statistiku, nakon pisanja Jutarnjeg lista, ipak će nekim popisivačima, koji su tijekom popisa radili na zagrebačkom Gornjem gradu, isplatiti naknadu za tzv. raspršenost zbog koje su popisivači pokrenuli pobunu te odbili DZS-u vratiti informatičku opremu.
Kao razlog zbog kojega su promijenili odluku u DZS-u navode to što su određeni popisivači odradili popisivanje većeg broja adresa nego što im je u početku bilo dodijeljeno. Međutim, većina popisivača odbila je da kontrolori potpišu obračune njihovih naknada i ne žele na njih pristati jer smatraju da bi naknadu za raspršenost trebali dobiti svi, a ne samo nekolicina njih koja je javno digla glas protiv takve odluke DZS-a.
Ruralna područja
Podsjetimo, DZS je dosad objašnjavao da gradskim popisivačima neće isplatiti naknadu za raspršenost, koja može iznositi do 2700 kuna, zato što se ona daje za pretežno ruralna područja u kojima je velika udaljenost između adresa pa popisivači moraju vlastitim vozilima prevaliti veću kilometražu.
No, kako su nam objašnjavali popisivači i kontrolori, takva je naknada u početku najavljena i onima u gradovima koji su trebali popisati veći broj nenaseljenih adresa te nestambenih objekata (crkve, muzeji, ministarstva...). Budući da se naknada, prema propisima, isplaćuje za svaku popisanu osobu, kućanstvo i stan, oni s puno nestambenih adresa ostaju bez dobrog dijela naknade.
Tako su pri kraju ovogodišnjeg popisa, 5. studenoga, i popisivači ispostave Gornji grad-Medveščak obaviješteni da imaju mogućnost dobiti naknadu za raspršenost. Deset dana poslije DZS donosi dopunu originalne odluke kojom se naknada određuje samo za većinski ruralna područja. Na kraju im je, 20. studenoga, ipak ponuđena ta mogućnost, ali s novim objašnjenjem.
Koordinatori
Tumačenje raspršenosti, osim odlukom o naknadi, dodatno je pojašnjeno posebnim financijskim uputama koje su dobili koordinatori popisa.
"Financijskim uputama također je propisano da u posebnim (iznimnim) slučajevima koordinator pridržava pravo odrediti naknadu za raspršenost terena ovisno o posebnim okolnostima, o čemu je potrebno dobiti suglasnost županijskog popisnog povjerenstva, odnosno popisnog povjerenstva Grada Zagreba", stoji u objašnjenju DZS-a.
Iznimne okolnosti u ovom se konkretnom slučaju odnose na to što su mnogi popisivači odustali. Njihove terene preuzimali su drugi popisivači. Tada su koordinatori predložili da se takvim popisivačima isplati uvećana naknada. Isplatu te naknade utvrđuje koordinator na prijedlog instruktora i kontrolora.
"Popisivači su s istom upoznati nakon dobivanja suglasnosti od strane županijskih popisnih povjerenstava, odnosno popisnog povjerenstva Grada Zagreba", objasnili su u DZS-u zašto su popisivači tako kasno saznali za tu mogućnost.
Na potpisivanju obračuna prije nekoliko dana o naknadi za ispostavu Gornji grad-Medveščak kontrolori, u dogovoru sa svojim popisivačima, za većinu njih nisu potpisali obračune. Popisivači koji su, prema novom tumačenju DZS-a, ostvarili pravo na naknadu sada je ne žele prihvatiti jer smatraju da bi naknadu trebali dobiti svi, a ne samo manji broj popisivača.
Opremu nisu vratili
Na sastanku su im rekli da će naknade popisivačima biti isplaćene, bez obzira na to hoće li kontrolori potpisati obračune ili ne.
Opremu i dalje nisu vratili pa su ih upozorili da će to morati učiniti do isplate 30. studenoga, a u suprotnom će ih tužiti za kazneno djelo. Planiraju je vratiti kada im uplate novac.
Što se tiče kršenja privatnosti na koju su se žalili popisivači, DZS smatra da je bilo nužno na akreditaciju staviti broj osobne iskaznice te da to nije protivno Uredbi o zaštiti podataka.
"Na akreditaciju je stavljen identifikator koji je usporediv sa službenim osobnim dokumentom kako bi se mogao provjeriti identitet popisivača s obzirom da su isti radi obavljanja intervjua ulazili u privatne stanove građana", navedeno je u službenom odgovoru.
U odgovoru su objasnili da su popisivači na obavijesti o ponovnom dolasku ostavljali ime i prezime s brojem telefona ili e-mail adresom sa stranica DZS-a.