U razdoblju od 1991. do kraja 2005. bivši nositelji stanarskog prava za otkup stanova hrvatskoj državi, općinama, gradovima i ostalim pravnim subjektima uplatili su ukupno 10,23 milijarde kuna.
Precizan iznos plaćen za otkup stanova koji smo dobili od Državnog statističkog zavoda je 10.230.091.000 kn. Ta golema sredstva prikupljena od prodaje 318.011 stanova država je prema slovu i duhu Zakona o prodaji stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo trebala iskoristiti za obeštećenje vlasnika u kojima žive zaštićeni najmoprimci.
Međutim, to do danas nije učinila pa vlasnici tih stanova gotovo 30 godina od donošenja toga zakona nisu ušli u posjed svojih stanova, a sudbina zaštićenih najmoprimaca koji u njima žive i dalje je neizvjesna.
Prevelik teret
Rješavanje problema zaštićenih najmoprimaca jedan je od gorućih problema s kojima se suočava druga Plenkovićeva vlada.
Ustavni je sud 14. rujna ove godine ukinuo zakonske odredbe kojima su pitanje zaštićenih najmoprimaca u ljeto 2018. riješile njegova prva vlada i tadašnja saborska većina. Ustavni je sud, podsjetimo, zaključio da je tim rješenjem prema kojem su zaštićeni najmoprimci najkasnije do 1. rujna 2023. morali stanove predati u posjed vlasnicima, prevelik teret prevaljen na leđa zaštićenih najmoprimaca te da zakonodavac mora naći novi pravedniji balans u rješavanju toga problema.
U vladi nam nažalost ni nakon nekoliko dana čekanja nisu odgovorili na pitanje kojem će ministarstvu povjeriti pisanje novih zakonskih rješenja i u kojem roku. Nema ni podataka koliko ljudi u tim stanovima živi i koliko vlasnika ne može ući u posjed svojih stanova.
Nepoznanica je što su država, gradovi i općine učinile s milijardama kuna prikupljenim od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. U DZS-u rekli su nam da su podatke o priljevu novca od otkupa nekadašnjih društvenih stanova prikupljali do kraja 2005., ali ne i kasnije. Međutim, prema brojkama koje su nam dostavili do kraja 2005. već je bila otkupljena velika većina stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo: bivši nositelji stanarskog prava sklopili su ugovore o otkupu 318.011 stanova, a do kraja 2005. otkupljeno je 314.335 stanova, ili 98,84 % od ugovorenih stanova.
Većina bivših nositelja stanarskog prava, njih 197.948 (63 %), odlučila se za obročnu otplatu stanova, a 116.387 (37 %) odlučilo se isplatiti stan jednokratnom otplatom.
Od 10,23 milijardi kuna koje su uplatili nositelji stanarskog prava od 1991. do kraja 2005. na ime otkupa, 3,06 milijardi kuna ili 30% ukupnog iznosa slilo se u državni proračun, 4,1 milijardu kuna, što je 40% posto ukupnog iznosa, uplaćeno je u proračune gradova i općina na čijim područjima su bili stanovi, a 3,05 milijardi kuna, tj 30% od ukupnog iznosa otišlo je na račune takozvanih ostalih pravnih subjekata, to jest poduzeća koja su u vrijeme bivše države investirala u gradnju stanova za svoje radnike.
S obzirom da je većina nekoć moćnih socijalističkih poduzeća 90-ih privatizirana, a nakon toga završila u stečajevima, pretpostavlja se da je taj dio novca velikim dijelom završio u stečajnoj masi, na računima vjerovnika i stečajnih upravitelja.
Obeštećenje
No, nešto više od sedam milijardi kuna koje su nositelji stanarskog prava uplaćivali završilo je u državnom i proračunima gradova i općina, što je bilo više nego dovoljno za financijsko obeštećenje vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Postoje neslužbene informacije prema kojima je dio novca koji su građani uplaćivali na ime otkupa stanova u prvoj polovici 90-ih u vrijeme kad je Hrvatska bila pod embargom potrošen za kupnju oružja.
Ni jedna vlada to, međutim, do danas nije službeno potvrdila, a sve da je to i točno, još je nejasno na što je potrošen novac koji su bivši nositelji stanarskog prava nastavili obročno uplaćivati za stanove i nakon 1995. Štoviše, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je većina novca uplaćenog za otkup stanova prikupljena u obročnoj otplati: od jednokratnih uplata za otkup stanova prikupljeno je 1,7 milijardi kuna, a u obročnoj otplati 8,5 milijardi kuna.
- Novac prikupljen od otkupa stanova potrošen je nenamjenski i trebalo bi istražiti na što je potrošen. To nije nemoguća misija - rekla nam je odvjetnica Višnja Drenški Lasan koja je pred Ustavnim sudom zastupala jednu od udruga zaštićenih najmoprimaca.
- Nisu najmoprimci krivi što su stanovi koje im je država dodijelila bili u privatnom vlasništvu. S druge stvarne, ljudi čiji su to stanovi ne mogu do svog vlasništva i za to je dogovorna država. Država je stvorila problem i već godinama se izmiče iz rješavanja toga problema. Jako je važno da je to u svojim podupirućim izdvojenim mišljenjima istaknulo i četvero ustavnih sudaca - istaknula je Drenški Lasan.