Porezna uprava napokon je otkrila dugo skrivane podatke koji bi trebali svjedočiti o efikasnosti ukidanja međustope PDV-a na ugostiteljstvo.
Prema njima, u državni se proračun u prvih devet mjeseci 2017. godine od PDV-a ostvarenog u sklopu ugostiteljske djelatnosti te djelatnosti pružanja smještaja slilo čak 1,6 milijardi kuna, što je prema podacima Porezne uprave čak dvostruko više nego u prvih devet mjeseci prethodne godine.
Ipak popustili
Između siječnja i rujna 2016., tvrde poreznici, država je na ime PDV-a iz iste djelatnosti uprihodila “samo” 811,6 milijuna kuna pa ovogodišnji podaci predstavljaju stopostotni rast prihoda iz poreza kojima je država opteretila ugostitelje.
Inače, riječ je o statistici koju je Porezna uprava, usprkos službenim upitima iz Jutarnjeg lista, medijima i javnosti odbijala dostaviti puna dva mjeseca, sve do upućivanja službenog prigovora čelnicima Porezne uprave i Ministarstva financija, nakon čega se ispostavilo kako nema zakonske zapreke da podaci budu nedostupni javnosti.
Do njih mjesecima pokušavaju doći i brojni ugostitelji, očajni zbog činjenice da je ministar Zdravko Marić, u sklopu porezne reforme, s početkom 2017. godine ukinuo međustopu PDV-a od 13 posto na ugostiteljsku djelatnost te je podigao na razinu opće stope PDV-a.
Ipak, statistika koju dostavlja Porezna uprava ne podudara se s neslužbenim informacijama koje su mjesecima ranije objavljivane na domaćim news portalima, kao ni s podacima HGK.
Prema njima, ministar Zdravko Marić u rujnu je u Poreznoj upravi sudjelovao na prezentaciji na kojoj mu je pojašnjeno kako podaci o fiskalizaciji pokazuju da tijekom turističke sezone 2017. godine nije došlo do porasta broja izdanih računa kao niti do porasta njihovih iznosa, a ugostitelji su, tvrdilo se, smislili i način kako izbjeći plaćanje PDV-a.
Većina njih, tvrde, osnovali su jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, na njih prebacili poslovanje svojih ugostiteljskih objekata te time izbjegli biti u sustavu PDV-a.
“Porezna presija je doista velika, no mi ne vjerujemo da je ovaj stopostotni rast prihoda iz PDV-a posljedica ukidanja međustope. Najtočnije podatke bismo imali kad bi Porezna uprava dostavila brojke isključivo za ugostiteljsku djelatnost, no to od njih nije moguće dobiti. Prije bih rekao da je ovaj rast posljedica rasta prometa u segmentu pružanja smještaja jer ugostitelji definitivno nisu imali duplo veći promet”, tvrdi za Jutarnji list predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franz Letica.
Doza skepse
Da broj fiskaliziranih računa u 2017. godini doista nije pretjerano porastao, pokazuju i brojke iz Porezne uprave koje su nam dostavili još u listopadu ove godine.
One se, doduše, ne odnose isključivo na ugostiteljsku djelatnost već je riječ o ukupno fiskaliziranim računima, no statistika pokazuje kako je njihov broj u odnosu na 2016. godinu porastao samo za jedan posto (fiskalizirano je 1,6 milijardi računa) dok je njihov iznos s vrijednošću od 114,5 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije narastao za osam posto.
Brojke o PDV-u koje smo dobili iz Porezne uprave ipak bi trebalo uzimati s određenom dozom skepse, s obzirom na to da se doista ne odnose isključivo na ugostitelje već i na one koji pružaju uslugu smještaja, a dodatno u nju ulaze i neki drugi sektori.
“Bitno je napomenuti da se podaci u evidencijama iskazuju prema registriranom području glavne djelatnosti, neovisno o tome kojim se još sporednim djelatnostima porezni obveznici bave. Primjerice, porezni obveznik ima evidentirano područje glavne djelatnosti ‘Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića’, no uz navedenu glavnu djelatnost obavlja još i sporedne djelatnosti koje se u PDV obrascima iskazuju kao obveze nastale temeljem obavljanja svih navedenih djelatnosti”, stoji u pojašnjenju Porezne uprave, uz dodatak kako je rast prihoda posljedica izmjena zakonskih propisa kao i povećane potrošnje u vremenu turističke sezone.
Direktorica Sektora za turizam pri HGK Antonia Urlić za Jutarnji list potvrđuje izjave ugostitelja kako rast prihoda iz PDV-a ne može prvenstveno dolaziti iz ugostiteljske djelatnosti jer ona, prema podacima Fine, čini samo 27 posto djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane i pića, dok se 73 posto odnosi na smještajnu aktivnost.
A la cart
“Nadalje, unutar djelatnosti smještaja koju čine hoteli, naselja i kampovi, udjel prihoda a la carte hrane i pića u ukupnom prihodu predstavlja samo 15 posto. Poznato je da je u 2017. upravo na ovaj dio izvanpansionskog prihoda povećana stopa PDV-a sa 13 na 25 posto, dok je za pansionski prihod u smještajnim objektima zadržana niža stopa. Iz podataka Porezne uprave proizlazi nekoliko zaključaka, između ostalih i taj da je naplaćeni PDV većim dijelom posljedica smještajne djelatnosti u kojoj bilježimo rast noćenja od osam te cijena od tri posto. Naravno, za očekivati je bilo i da će prihod iz PDV-a porasti i zbog ukidanja međustope, no podaci iz Porezne ipak su bitno drugačiji u odnosu na procjene PDV-a koje su izrađene u sklopu Studije o utjecaju stope PDV-a na turizam, a na bazi anketa hotelsko-turističkih tvrtki. Zato je potrebno provesti dodatne analize podataka”, kaže Urlić, dodajući kako je od kratkoročnih učinaka na porezne priljeve u proračun ipak važniji ekonomski učinak povećanja stope PDV-a na smanjena ulaganja u sektor, smanjeno zapošljavanje kao i ostvarenje prihoda na srednji rok.
Bilo kako bilo, u proračun se po ovoj stavci slilo duplo više nego lani, a podaci su otkriveni samo koji tjedan nakon što je predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović poručila kako porezna uprava ne smije biti represivni aparat.