Glavni meteorolog HRT-a i jedan od najpoznatijih stručnjaka za meteorologiju u regiji Zoran Vakula govorio je za Slobodnu Bosnu između ostalog o dugoročnoj vremenskoj prognozi i zagađenju.
Odgovarajući na pitanje o smogu opasnom po zdravlje u kojemu se guše stanovnici Sarajeva, ali i Beograda i Zagreba, rekao je da nije stručnjak u tom području te da ne može raditi analize i usporedbe nekad i sad jer nema podatke koncentracije lebdećih čestica.
- Onečišćenje postoji posvuda, gdjekad više ili manje, ovisno o geografskom lokalitetu, stanju atmosferu, izborima onečišćenja. Inače, klimatske promjene i globalno zatopljenje neprijeporno postoji. Vremenski ekstremi u odviše zagrijanoj atmosferi su puno žešći i češći nego u „normalnoj“ atmosferi. U toplom se zraka događaju i česta kišna nevremena, ali i dulja razdoblja suhog i iznimno toplog vremena, nakon kojeg ponovno dolaze ekstremna nevremena… Kad se analiziraju dulji nizovi mjerenja temperature zraka i drugih meteoroloških elemenata i pojava dolazi se do zaključka kako, u prosjeku, raste učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova, a i drugih ekstremnih vremenskih pojava. Zbog globalnog zatopljenja i klimatskih varijacija i promjena jaki visinski vjetrovi, tzv. mlazna struja, slabi – brzina joj je sve manja - jer se smanjuje temperaturna razlika između polarnih i suptropskih krajeva, pojasnio je Vakula.
- Kad se analiziraju podaci mjerenja, koja na našim prostorima u nekim mjestima postoje još od sredine 19. stoljeća – u Hrvatskoj primjerice, u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Hvaru, te na još više meteoroloških postaja posebice posljednjih 70 godina – ne može se ne primijetiti rastući trend srednje godišnje temperature zraka, rekao je.
Analizirao je i predviđanja za regiju kada su u pitanju posljedice globalnog zagrijavanja.
- Postoje mnogobrojni kompjutorski modeli koji daju još više scenarija mogućih budućih stanja atmosfere. Na žalost, u njih nije moguće uključiti baš sve što nas okružuje i što djeluje na budućnost. Ekstrema je bilo oduvijek, i mogli bismo misliti kako se u posljednjih stotinjak godina već dogodilo sve što se trebalo dogoditi. Ali ne. Mi iz godine u godinu, pa čak iz sezone u sezonu, pa i iz gotovo mjeseca u mjesec bilježimo nove ekstremne vrijednosti nekih meteoroloških elemenata. U prezagrijanoj i onečišćenoj atmosferi imamo raznorazne ekstreme. I vrlo vjerojatno ćemo ih imati i u budućnosti. I to i u „pozitivnu“ i u „negativnu“ stranu – i vrućine i hladnoće, i poplave i suše... I stručnjaci koji desetljećima proučavaju razinu Jadranskog mora zaključuju kako je njegova razina u porastu.
Za čitatelje Slobodne Bosne pokušao je dati okvirnu prognozu do kraja zime, ali i izglede vremena za ovo ljeto.
- Prema podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može se reći kako je dosadašnji dio zime među toplijima, u mnogim mjestima na Jadranu i u gorju i među 10 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze - za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije - zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može „spasiti“ dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će onemogućiti takvo stanje u nizinama, iznio je Vakula.
Poručio je da još uvijek nema dugoročnih prognostičkih izračuna za cijelo ljeto, ali da je, prema onome što postoji do srpnja, mala vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe.
- Za cijelo ljeto dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do srpnja - mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati razdoblja s temperaturom višom od prosječne.
- Za razliku od tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak - manje količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko –u prvom dijelu 2020. godine - relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji svibanj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to potkraj travnja postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini Hrvatske svibanj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih 4. Podatke za BiH nemam, ali ne bi me čudilo da je bilo podjednako iznimno.