Lokalna samouprava ipak će sudjelovati u odlučivanju i provedbi za državu strateški važnih projekata, no neće ih moći blokirati. Jedna je to od najznačajnijih izmjena u konačnom prijedlogu Zakona o strateškim investicijama, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru.
NAJVEĆI PROJEKT U HRVATSKOJ Stiže europski novac za Čačićev 'Zagreb na Savi'
Predstavnici grada ili općine i županije na čijem se području provodi projekt od strateškog značenja sjedit će u povjerenstvu koje će odlučivati o projektu. U Vladi to smatraju logičnim, budući da će se projekt provoditi na njihovu području. K tome, uvjet da bi neki projekt dobio pečat za državu strateški važnog je i da je unesen u prostorne planove, koje izrađuju lokalne jedinice. No, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti neće moći blokirati takve projekte.
„Zakon ne derogira ni jedno drugim zakonom propisano područje, već samo ubrzava procedure“, istakao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Očekivane učinke novog zakona ilustrirao je primjerom realizacije turističkog projekta. Procedura ishodovanja svih potrebnih papira za gradnju turističkog naselja vrijednog više od 200 milijuna eura, koje će zaposliti 300 ljudi te njih još 50 sezonski, dosad je trajala osam pa do čak 27 mjeseci. Nakon što Sabor usvoji novi zakon, ta bi se procedura trebala skratiti na najviše pet mjeseci.
Ubrzanju procedure pridonijet će i druga važna izmjena u zakonskom prijedlogu, koja se odnosi na obvezu ulagača da dostave obrasce BON 1 i BON 2. Kako su brojne tvrtke koje namjeravaju ulagati u Hrvatsku ovdje tek osnovale svoju podružnicu, one te dokumente nisu u stanju dostaviti, što je dosad također kočilo realizaciju projekata. Isto kao i, primjerice, traženje potvrde o nekažnjavanju.
„Zamislite da nam šeik koji ovdje želi ulagati mora donijeti potvrdu o svom nekažnjavanju?“, zapitao se jedan naš sugovornik iz Vladinih krugova, kada smo ga nakon sjednice Vlade zapitali da nam objasni pojednostavljenje papirologije u slučaju velikih investicija, koje će imati 'blagoslov' vlasti.
Zakon o strateškim investicijama trebao bi biti jedno od ključnih oružja Vlade u privlačenju ulaganja. Njime se pokrivaju ulaganja veća od 150 milijuna kuna, osim ako se radi o projektima koji će se sufinancirati sredstvima iz fondova EU, koji trebaju biti 'teški' barem 75 milijuna kuna. Izuzeci su predviđeni i na otocima, na kojima će pravo na posebnu skrb države ostvarivati projekt koji je težak barem 20 milijuna kuna.
O stavljanju projekta na listu strateški važnih odlučivat će posebno povjerenstvo, a potom Vlada. Odluka o tome objavit će se u Narodnim novinama. Ministar Vrdoljak obećao je da će cijeli proces biti transparetan.
„Nemamo namjeru ništa skrivati, niti učiniti nevidljivim. Dapače, sve će biti objavljeno i transparentno tijekom implementacije projekta“, zaključio je Vrdoljak,
Zakon o strateškim investicijama novi je pokušaj Vlade da pokrene investicijski ciklus u zemlji koja vapi za ulaganjima.
Štoviše, u neformalnim razgovorima s novinarima pojedini Vladini dužnosnici danas su se suočili s pitanjima zašto ni nakon dvije godine Hrvatsku nikako da zapljusne najavljeni investicijski tsunami.
„Imamo debilan imidž“, kazao nam je jedan od dužnosnika bez dlake na jeziku, prebacujući lopticu na teren bivše, HDZ-ove vlasti.
Osim lošeg imidža, u Vladi upozoravaju i na sporost adminsitracije, što bi novi Zakon o starteškim investicijama trebao promijeniti jer službenici postaju odgovorni za provedbu pojedinog projekta i prijete im kazne ako 'zavlače'. Upozorili su i na loš zakonodavni okvir.
U Vladi nisu htjeli govoriti o konkretnim projektima koji bi se mogli naći u kategoriji strateški važnih. Umjesto toga, novinarima su ponudili brojke o dosad deblokiranim projektima, čime se bavi posebno Vladino povjerenstvo. Prema tim podacima, dosad je deblokirano osam velikih projekata, ukupne vrijednosti oko pola milijarde eura. Država pokušava deblokirati još 12 projekata za čije je blokade ona nadležna. Ipak, u Vladi poručuju kako od njih ne treba očekivati čuda jer mnoge investicije zapinju na lokanoj razini, u čiji se rad Vlada ne može miješati.
„Dobro je da se broj blokiranih projekata ne povećava. To ipak pokazuje da je napravljen određeni pomak. Ovo što je blokirano, uglavnom su projektikoji se vuku pet, šest ili sedam godina, poput Haludova ili Mljeta, gdje je situacija komplicirana i ne može se riješiti preko noći“, kazao nam je jedan visoki Vladin dužnosnik.