Točno dva mjeseca nakon što je osmero hrvatskih državljana uhićeno u Zambiji i optuženo za krijumčarenje, odnosno trgovanje s četvoro djece iz DR Konga i to s ciljem njihovog iskorištavanja, sud u zambijskom gradu Ndoli odbacio je u ponedjeljak optužnicu protiv njih te naložio da u roku od 48 sati moraju napustiti državu. Zambijski su mediji objavili kako sudac Dominic Makalicha nije na ročištu kazao da je riječ o oslobađajućoj presudi, već o prekidu postupka, odnosno otpuštanju.
Kako god da bilo, hrvatski se državljani uskoro vraćaju kući. Za pretpostaviti je da za takvu odluku suda velikim dijelom zaslužna i hrvatska diplomacija o čijem je angažmanu u ovom procesu Jutarnji pisao još prije dva tjedna. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo je u ponedjeljak kako su s ciljem osiguranja pravičnog suđenja, humanog postupanja i zaštite najboljih interesa hrvatskih državljana, ostvareni brojni kontakti i obavljeni razgovori ministra Gordana Grlića-Radmana i konzularnih predstavnika s najvišim razinama vlasti Zambije. Intenzivno se komuniciralo i sa šefom EU Delegacije u Lusaki kao i predstavnicima EU-a i međunarodne zajednice. Grlić Radman je potvrdio kako se o navedenom slučaju razgovaralo od New Yorka, Bruxellesa, Lusake i Pretorije, na najvišim razinama. U Ministarstvu tvrde kako četiri hrvatska para mogu računati na njihovu pomoć i u organizaciju povratka u Hrvatsku kao što im je pomagalo i tijekom cijelog postupka.
I dalje je, međutim, neizvjesna sudbina četvoro djece s hrvatskim putovnicama koju su zambijske vlasti oduzele Hrvatima prilikom uhićenja te preuzele brigu o njima. Prema podacima iz zambijskih medija, jedno dijete ima 15 mjeseci, a preostalo troje tri godine. Prema zadnjim informacijama djeca su smještena u objektu na tajnoj lokaciji u Zambiji. Hrvatsko veleposlanstvo u Južnoafričkoj Republici koje je nadležno i za Zambiju ima pouzdanu informaciju koji je to objekt, no zambijske vlasti djecu tretiraju kao žrtve i ne dopuštaju da ih se posjećuje te su ona pod stalnom policijskom zaštitom.
Negirali krivnju
Grlić Radman je potvrdio kako Hrvatska tu djecu smatra hrvatskih državljanima te da ona imaju konzularnu zaštitu. Četiri hrvatska para, tri iz Zagreba i jedan iz Varaždina, uhićena su 7. prosinca prošle godine u Međunarodnoj zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe u Ndoli dok su pokušali napustiti zemlju s četvero djece koju su posvojili iz DR Konga. Prebačeni su u pritvor u Ndoli gdje su proveli punih mjesec i pol dana te su pušteni tek 23. siječnja da se brane sa slobode. Mjesec dana nakon uhićenja hrvatski državljani su prvi put ispitani pred sucem te su negirali krivnju. Njihov je odvjetnik Kelvin Silwimba, kojeg su angažirale i platile njihove obitelji, tada zatražio da ih se pusti iz pritvora da ostatak postupka provedu na slobodi uz plaćanje jamstva.
Iako se zambijsko državno tužiteljstvo tome usprotivilo, sudac David Makalicha ipak je pristao da izađu iz pritvora uz uvjet da plate jamčevinu u iznosu oko 1100 dolara po osobi te obvezu redovnog javljanja policiji. No, taj se postupak protegnuo na gotovo dva tjedna jer je za svakog od njih trebalo naći i po dvoje zambijskih državljana koji će za njih garantirati, a onda i riješiti njihovu boravišnu vizu koja im je istekla dok su bili u pritvoru. Za produljenje viza platili su dodatnih oko tisuću dolara po osobi.
Na prvom suđenju se otkrilo da da su na moguće nezakonite radnje prve posumnjale djelatnice hotela u Ndoli gdje su bili smješteni. One su opazile da su se grupi Hrvata pridružila djeca iz DR Konga te su o tome obavijestili imigracijski ured. Uz dvije djelatnice hotela, na sudu je svjedočila i službenica je imigracije u zračnoj luci koja je ustvrdila da je njezin odjel posumnjao u trgovinu ljudima jer su hrvastki parovi vodili sa sobom četvoro djece iz DR Konga. Dodala je i da su Hrvati predočili navodne dokumente o posvajanju koji pokazuju da nisu po djecu otišli u Kongo, već im ih je netko doveo u Zambiju. Tvrdili su, prema njezinom svjedočenju, da im je kongoanski odvjetnik pomogao da posvoje djecu.
Krivotvorena dokumentacija
Djelatnice iz hotela su kazale da ne znaju tko je policiji dojavio o osmero Hrvata. Sudske odluke o posvojenju izdane u DR Kongu verificirali su i hrvatski sudovi u Zlataru i Varaždinu te su djeca od nadležnih službi dobila hrvatsko državljanstvo i putovnice. Zambijske vlasti smatraju da je dokumentacija na temelju koje su djeca posvojena i dobila hrvatsko državljanstvo po odlukama hrvatskih sudova – krivotvorena. Također smo dobili informaciju da je osoba koja im dovela djecu u Zambiju navodni šef sirotiša u DR Kongu iz kojeg su i posvojena, u bijegu odnosno da nije dostupan ni zambijskim ni kongoanskim vlastima. Ta tvrdnja dosad nije ni potvrđena ni demantirana.
Osmero Hrvata - Damir Magić, Nadica Magić, Zoran Subošić, Azra Imamović Subošić, Ladislav Peršić, Aleksandra Peršić, Noah Kraljević i Ivona Kraljević – pred sud su ponovno izvedeni 23. siječnja, samo nekoliko sati prije nego što su pušteni iz pritvora. Tada im je kazano da se zbog odsutnosti suca suđenje odgađa za danas, 6. veljače. Pred zambijskim je tužiteljima bio ni malo lagan zadatak dokazati teške optužbe za koje ih tereti. Njihove obitelji su se vrlo brzo organizirale i udružile kako bi se skupio potreban novac za jamčevine i produljenje boravišnih viza te su snosile sve troškove obrane i njihovog smještaja nakon puštanja iz pritvora. Budući da u zambijskim zatvorima vlada kronična nestašica hrane, hrvatska se diplomacija pobrinula da im se redovito dostavlja hrana, higijenske i sve druge potrepštine, a u tome im je pomagao i hrvatski redovnik u Zambiji fra Ivica Perić kao i još nekoliko hrvatskih obitelji u toj državi koje su htjele ostati anonimne. Veliki problem tog zatvora je njegova pretrpanost jer je pritvorenika i zatvorenika mnogo više od predviđenih kapaciteta.
Tijekom cijelog postupka od zambijskih sudaca i tužitelja u javnost nije izašla niti jedna informacija osim onih koje su izrečene u sudnici. Naime, svima koji su uključeni u postupak, uključujući i same optuženike i njihove odvjetnike u Zambiji je strogo zabranjeno razgovarati s novinarima. Također su hrvatske novinare u Zambiji tamošnje vlasti, uz prijetnju deportacijom, upozorile da ne snimamo zgrade državnih ustanova niti u njihovoj blizini. Od zambijskih smo novinara pak čuli kako im nije poznato da je pred sudom u njihovoj zemlji već bio neki sličan slučaj.
Ilegalni ulaz
Ubrzo se saznalo kako su se na takav način posvajanja djece iz DR Konga, hrvatski parovi odlučili slušajući savjete drugih ljudi iz Hrvatske koji su u proteklih 10 godina iz te afričke države usvojili 131 dijete. DR Kongo nije potpisnik Međunarodne konvencije o posvajanju djece, tzv. Haške konvencije, 2013. je zaustavio izdavanje izlaznih viza za djecu upravo kako bi se stalo na kraj trgovanju djecom, a 2016. je zabranio međunarodna posvajanja uz mogućnosti iznimki. Pojedine zemlje, primjerice SAD i Francuska, su svojim građanima zabranile posvajanje djece iz DR Konga. Upravo je nemogućnost da usvojena djeca iz DR Konga dobiju izlazne vize s kojima bi legalno napustila tu državu vrlo vjerojatno bila razlog zašto hrvatski parovi nisu po djecu išli u DR Kongo nego im je netko doveo mališane u Zambiju i to po svemu sudeći ilegalnim putevima.
Zambijskim je vlastima očito zasmetala činjenica da su djeca došla iz Konga, a u njihovim hrvatskim putovnicama nema pečata koji bi dokazao da su legalno ušla u Zambiju.