ŠOPING PREKO GRANICE

‘Dva puta mjesečno kupujemo namirnice u Sloveniji. Znate koliko plaćamo dvije litre ulja?‘

Iako je Vlada snizila PDV na dio proizvoda, potrošači to nisu osjetili

Kupci i usporedba cijena u tri države

 Višnja Gotal

Život u Hrvatskoj svakim je danom sve skuplji. Inflacija i porast cijena energenata uzeli su svoj danak. Međutim, iako svjesni da je rast cijena u takvoj situaciji neizbježan, sve se češće čuje glas ekonomskih i financijskih stručnjaka da su cijene prenapuhane. I veliki i mali u lancu opskrbe iskoristili su, kažu, situaciju za brzu zaradu. Iako je Vlada snizila PDV na dio proizvoda, potrošači to nisu osjetili i već sad strepe pri pomisli na cijene po uvođenju eura za manje od pola godine. Sjećaju se onih natpisa uz jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće o sniženoj cijeni zbog manjeg PDV-a. Nisu dugo potrajali, unatoč obećanju trgovaca da će transparentno primjenjivati novu stopu PDV-a i kompletnu olakšicu prenijeti ne na svoje marže nego na kupce, kako je i predviđeno.

Već na spomen uvođenja crne liste za trgovce koji će ulazak u eurozonu iskoristiti za neopravdano podizanje cijena trgovci se bune. Uvrijeđeni su, kažu, što ih se tako etiketira lopovima i smatraju da je lista nepotrebna.

image
Višnja Gotal

Cijene podivljale

Inflacija je globalna i prema toj bi logici i cijene u susjednim zemljama trebale divljati pa smo krenuli preko granice provjeriti jesu li cijene podivljale jednako kao u Hrvatskoj. Kako bismo saznali cijenu košarice s nužnim proizvodima i pokojom namirnicom za gušt, uputili smo se u susjednu Sloveniju i Mađarsku. Iako je bio radni dan, pred trgovinom u Sloveniji smo prema registarskim oznakama vidjeli da nismo jedini koji su se u šoping uputili preko granice. Tri velike trgovine svjetski poznatih lanaca jedna su do druge u gradiću kojim je, kaže legenda, šetao i Atila, Bič Božji, kralj Huna. Za oko 3000 stanovnika, prema popisu iz 2019., dovoljan bi bio i jedan veći supermarket, a ne tri. Ovi su građeni, čini se, namjenski za Hrvate koji tu hodočaste kupovati. Kad se usporede cijene, jasno je i zašto. Iako su još početkom ožujka cijene, pisali su neki mediji, bile jednake, ako ne i više nego u Hrvatskoj, danas nipošto to nisu pa ćete, recimo, suncokretovo ulje, koje je sinonim poskupljenja, u slovenskom marketu platiti 26 kuna za dvije litre. Od ulja je to bilo najjeftinije što smo našli, dok smo za ostale proizvode u košarici uspoređivali srednju cijenu proizvoda.

Pun prtljažnik

Brašna ima za pet kuna (u Mađarskoj i za 3,05), cijenu koju smo ne tako davno plaćali i u Hrvatskoj, a sada nam se čini kao davna prošlost jer cijena kilograma brašna polako prelazi i 10 kuna. Znatno jeftinija je i tunjevina - osam kuna za tunu u vlastitom soku je jeftino, u Mađarskoj 5,74 kune bagatelno. Za gotovo dvostruko jeftinije limenke piva znaju svi skloni druženjima uz roštilj. Iako nam se na prvu činilo da je cijena šećera od 79 centi jednaka onoj u domaćem lancu, kalkulator je presudio u korist slovenskog šećera - iz domaće šećerane 6,49, slovenske 5,94 (Mađarska 4,58). Cijena rajčice ipak ide u hrvatsku korist, slovenska se čini nerealno skupa, u Mađarskoj je nije bilo. Kilogram domaćeg paradajza u Sloveniji košta 30 kuna (hrvatski lanac - hl - 16,99 za grapolo i beef), 400 grama u grozdu prodaje se za 22,48 kuna (hl 16,99), dok je 250 grama cherry rajčice 19,47 (hl 9,99). Istovremeno su proizvodi od rajčice u Sloveniji jeftiniji nego u Hrvatskoj pa 500 g pasirane rajčice stoji 3,38 kuna (hl 3,99, Mađarska 5,74). I pelati su bagatela - 3,31 kunu za 400 grama (hl 5,99). Ni s jogurtom, koji je i u Hrvatskoj jeftin - 2,49, hrvatski potrošači u domaćem lancu nisu sretni, u Sloveniji je 1,58, u Mađarskoj 1,90.

Prije nego što smo se uputili na zadatak, bilo je uvjeravanja da se kupovina u Sloveniji ne isplati. Je li to dobra propaganda domaćih trgovina ili se potrošači vole samozavaravati kako se ne bi osjećali lošije nego što se već osjećaju, ne znamo, no činjenica je da se iz Slovenije s punim prtljažnikom može vratiti bez grižnje savjesti zbog prevelikog troška. Iz Mađarske i s pjesmom.

image
Višnja Gotal

Prazne police

Dobro raspoloženi međimurski bračni par - dok je u slovenskoj trgovini suprug birao tunu, a supruga higijenske potrepštine i deterdžent za rublje - rado je podijelio s nama svoj entuzijazam.

- Dvaput mjesečno dođemo ovdje u šoping. Tko kaže da se ne isplati, nije bio, priča napamet. Kad ne bi bile povoljnije cijene, i to nakon uračunatog benzina i kave, sigurno bismo radije polako prošetali od kuće do dućana, popili kavu s društvom i za tren bili doma. Ali cijene nam ne ostavljaju izbora, na žalost ne možemo si priuštiti da se prehranjujemo u Hrvatskoj - kaže Dražen.

Mađarska je definitivno najjeftinija. Prazne su nas police na prvu iznenadile pa smo zaključili da Mađarska oskudijeva robom, no pri preračunu cijena shvatili smo da smo došli prekasno. Sve se rasproda ujutro jer je i te kako isplativo. Iako je Viktor Orban cijenu benzina za Mađare zamrznuo na devet kuna, a ta cijena za strance ne vrijedi, nego je 40 posto viša, šoping je i dalje višestruko isplativ. Vjerojatno se nećete sjetiti kad ste za kilogram šećera izdvojili 4,58 kuna, za sol 1,90 ili za trokutiće topljenog sira 5,66 kuna.

U Sloveniji se još može uštedjeti na benzinu. Dizel je 12,54, a benzin 11,73 kune. U Hrvatskoj je u nedjelju prosječna cijena eurosupera 95 bila 13,86, a dizela 13,13 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. kolovoz 2022 11:34