Presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču donesena je na osnovi pogrešnog zaključka i stoga Žalbenom vijeću Haaškog tribunala predlažemo da u potpunosti odbaci presudu protiv generala Ante Gotovine za nezakonito granatiranje Knina, Benkovca, Gračaca i Obrovca, 4. i 5. kolovoza 1995. godine, tijekom vojne akcije Oluja, što je navedeno kao kazneno djelo u prvostupanjskoj presudi generalima koju je sudsko vijeće ICTY-ja donijelo 15. travnja 2011. godine.
Ovo je sažetak podneska koje je Žalbenom vijeću Haaškog suda, u četvrtak 12. siječnja, poslala skupina od dvanaest američkih, kanadskih i britanskih pravnih i vojnih stručnjaka.
VELIKI SPECIJAL: Haška presuda generalima
Gađanje civila
Potpisujući se kao “prijatelji suda” osuđujuću su presudu, među ostalim, analizirali Walter Huffman, general bojnik i zapovijednik u Vijetnamskom ratu koji je donedavno radio kao odvjetnik američke vojske, Charles Garraway, britanski odvjetnik koji je jedan od najpoznatijih stručnjaka za međunarodno ratno pravo, te Kanađanin William J. Fenrick, prvi pravni savjetnik u uredu tužitelja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Oni u pismu analiziraju šest stavaka točke optužnice o nezakonitom granatiranju i navode kako zapovijednik kazneno odgovara ako mu se dokaže namjera gađanja civilnih žrtava u vrijeme planiranja i naređivanja napada, a ne nakon završetka napada i nakon procjene štete.
Prema svjedočenju zapovijednika artiljerijskih snaga Rajačića Hrvatska vojska nije se koristila pravnim stručnjacima pri izdavanju naredbi, pa je sporan i stavak ilegalnosti sadržaja naredbi o granatiranju, navodi se u podnesku. U posebnom dodatku podneska brigadni general Robert H. Scales navodi kako je osobito sporna odredba o pragu tolerancije pogreške pada artiljerijskih projektila u krugu od 200 metara jer su priznati međunarodni standardi 400 metara.
Velika točnost
General nadalje navodi da je presuda generalu Gotovini nepravedna i stoga što je istraga potvrdila da su vojni ciljevi gađani sa 96-postotnom točnošću, pa je upitno zašto je takav napad okarakteriziran kao nezakonit. Navode i primjer kako je pogrešno procijenjeno da kuća Milana Martića nije bila vojni cilj, a da je general Gotovina razumno procijenio koliko je vremena bilo potrebno da se civili udalje oko njegove kuće za vrijeme napada. Pravnici i vojni stručnjaci zaključuju kako bi potvrđivanje takve presude imalo dugoročne implikacije na međunarodno humanitarno i ratno pravo, a time i na buduće oružane sukobe u svijetu. Glasnogovornica Haškog tribunala Nerma Jelačić jučer je potvrdila da je podnesak zaprimljen i da će biti predan na razmatranje Žalbenom vijeću.