Zamjenica voditelja Ureda Europske komisije u Hrvatskoj te voditeljica odnosa s javnošću EK u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović, dvije godine nakon socijalnog samita u Portu osvrnula se na važnost ostvarivanja stupa socijalnih prava. Njezin komentar u nastavku donosimo u cijelosti.
"U Europi su ljudi u središtu pozornosti.
Riječ je o radnicima, poduzećima i civilnom društvu. Riječ je o osiguravanju jednakih uvjeta za građane i sva poduzeća. Riječ je o stvaranju kvalitetnih radnih mjesta koja svima omogućuju da ostvare svoj puni potencijal i osiguravanju pristojnog života za sve. Riječ je o pružanju mogućnosti mlađim generacijama i kvalitetnim uslugama od općeg interesa, uključujući skrb u domovima i dugotrajnu skrb za starije. Riječ je o ravnopravnosti žena i muškaraca te pravima i jednakim mogućnostima za sve.
Riječ je o izgradnji gospodarstva koje je iz dana u dan održivije, konkurentnije i uključivije i u kojem socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje aktivno pridonose pozitivnim promjenama.
Riječ je o osiguravanju sudjelovanja i uključenosti svih osoba, uključujući osobe s invaliditetom, beskućnike i ranjive skupine. Nastojimo ostvariti društvo u kojem nitko nije zapostavljen, bez obzira na spol, socijalni status, zdravstveno stanje, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju ili podrijetlo.
Prije dvije godine portugalsko predsjedništvo Vijeća EU-a, Europska komisija, Europski parlament, socijalni partneri i civilno društvo obvezali su se da će konsolidirati obveze preuzete u okviru europskog stupa socijalnih prava u Göteborgu i omogućiti uključiv, održiv i pravedan oporavak uz otvaranje brojnih radnih mjesta, uzevši pritom u obzir da bi se on trebao provoditi i na razini Unije i na razini država članica, u okviru njihovih nadležnosti.
Socijalna obveza iz Porta i Deklaracija iz Porta temeljili su se na europskom programu; obnovili smo europski društveni ugovor i obvezali se na daljnji razvoj inovativnih i uključivih rješenja za suočavanje sa sadašnjim i budućim izazovima.
Početkom 2022., u vrijeme kad se provedbom nacionalnih planova za oporavak i otpornost pokrenuo gospodarski i socijalni oporavak nakon pandemijskog šoka, ruska invazija na Ukrajinu ponovno je dovela rat u Europu.
Još uvijek ne možemo procijeniti sve učinke ruske ratne agresije na Ukrajinu, posebno na najranjivije osobe u našim društvima. Međutim, taj okrutni i nezakoniti čin ojačao je solidarnost među Europljanima i potaknuo nas da pronađemo odgovore na stratešku raspravu o utjecaju Europe u svijetu. Vrijeme je za raspravu o važnosti uloge europskog socijalnog modela i naše zajedničke socijalne politike u široj i snažnijoj Europi.
Europska unija danas se suočava i s velikim strukturnim izazovima kao što su zelena i digitalna tranzicija, demografske promjene, svijet rada koji se stalno mijenja, trajna nejednakost i siromaštvo te zabrinjavajuća kriza srednje klase. Ti strukturni izazovi ne odnose se samo na zemlje Unije, već i na zemlje koje joj se žele pridružiti i ustrajno rade na postizanju tog cilja.
U tom je kontekstu danas održani socijalni forum u Portu, dvogodišnja inicijativa koju promiče portugalska vlada uz potporu Europske komisije u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom i u kojoj sudjeluju socijalni partneri i civilno društvo, obilježio drugu obljetnicu socijalnog samita u Portu, što je prilika za intenziviranje rasprave o važnosti socijalne dimenzije europskog projekta.
Naš socijalni model prepoznat je kao prednost na globalnoj razini, a u okviru Europske godine vještina istaknuto je kako se snažnim politikama u području vještina, obrazovanja i osposobljavanja mogu stvoriti bolja radna mjesta, omogućiti brža integracija na tržište rada te potaknuti socijalna uključenost, a time i povećati otpornost te konkurentnost gospodarstva i društva EU-a. Raspravljalo se i o tome kako upotrebljavati najprikladnija rješenja uz poštovanje načela supsidijarnosti i što manje administrativno opterećenje za mala i srednja poduzeća.
Istodobno je naglašena važnost integrirane strategije za borbu protiv siromaštva u odnosu na višedimenzionalni problem socijalne isključenosti i pristupa osnovnim uslugama za sve, a posebno za djecu. Učinkovita provedba europskog jamstva za djecu ključni je element za osiguravanje uspjeha europskog stupa socijalnih prava.
Obrazovanje i osposobljavanje nisu nepotrebni rashodi, već pametno ulaganje u ljudski razvoj. Europa mora proširiti svoju vodeću ulogu kad je riječ o znanju i razvoju novih tehnologija. Pritom valja imati na umu da je najbolja tehnologija dobra samo onoliko koliko su dobri kvalificirani radnici koji je mogu i znaju primijeniti.
Ljude treba potaknuti na cjeloživotno učenje, a MSP-ovi i veće korporacije moraju imati dovoljno talentiranih radnika koji su im potrebni za uspjeh.
Stoga je jasno da gospodarsko blagostanje EU-a ide ruku pod ruku s njegovom snažnom socijalnom dimenzijom. U trenutku kad se naša Unija nalazi na prekretnici moramo osigurati veću vidljivost socijalnih prava i ojačati procjenu socijalnih standarda i uzlaznu socijalnu konvergenciju kao dio održivog socioekonomskog upravljanja utemeljenog na tripartizmu.
Dvije godine nakon Porta obnavljamo socijalne obveze iz Porta i obveze iz Deklaracije iz Porta te želimo zadržati duh koji ih je stvorio. Zajedno ćemo nastaviti ostvarivati načela stupa socijalnih prava. Budućnost EU-a njegovi su građani i ona mora biti socijalno usmjerena".