ZAGREB/ISTANBUL - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izmijenila je prognozu za hrvatsko gospodarstvo i sada očekuje njegov pad u ovoj godini, a snizila je i prognoze rasta za cijelu regiju u kojoj posluje zbog snažnog usporavanja najvećih gospodarstava, ponajprije onog ruskog.
Banka u današnjim redovnim prognozama za tranzicijska gospodarstva predviđa pad aktivnosti hrvatskog gospodarstva u 2013. za 0,3 posto, suprotno siječanjskim prognozama u kojima je prognozirala njegov rast 0,8 posto. Povratak rastu odgodila je za 2014. kada bi hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti po stopi od 1,9 posto.
Procjena za prošlu godinu sada je nešto slabija i očituje pad aktivnosti za dva posto. U siječnju EBRD je procijenio pad na 1,9 posto.
„Hrvatska je i dalje u recesiji, uz negativnu stopu rasta od oko dva posto u 2012. (usprkos blagom rastu u trećem tromjesečju) i slabim izgledima za značajan oporavak u 2013.", konstatiraju u EBRD-u.
„Gospodarstvo i dalje pritišću dugotrajni problemi nekonkurentne industrije, nefleksibilnog tržišta rada, te velikog i neučinkovitog javnog sektora. Zemlja bi ipak mogla dobiti poticaj od pristupa Europskoj uniji u srpnju 2013.", dodaju.
EBRD upozorava sve tranzicijske zemlje u takozvanoj 'novoj' Europi da moraju hitno provesti strukturne reforme, nakon što je revidirala naniže regionalnu prognozu rasta u ovoj godini na 2,2 posto, s 3,1 posto koliko je rast procijenjen u siječnju. Za 2014. prognoziraju ubrzanje rasta 3,2 posto.
Pogoršane prognoze odražavaju ponajprije značajno usporavanje rasta u Rusiji i ostalim velikim gospodarstvima, poput Turske i Poljske. Utjecaj krize u eurozoni po svemu sudeći jenja, što se očituje u oporavku izvoza i sporijem prekograničnom razduživanju, primjećuju u EBRD-u.
Rusija bi tako u ovoj godini prema najnovijim procjenama EBRD-a trebala zabilježiti rast aktivnosti od 1,8 posto, čime je banka gotovo prepolovila siječanjsku prognozu u kojoj je rast procijenila na 3,5 posto. U idućoj godini rusko bi gospodarstvo trebalo porasti tri posto.
Kao razlog usporavanja u EBRD-u navode pad potražnje za ključnim energetskim resursima i smanjenje javne potrošnje nakon izbora u 2012.
U Poljskoj je oslabio utjecaj faktora koji su donedavno podupirali gospodarski rast, uključujući brzu apsorpciju strukturnih fondova Europske unije i posljedični nagli skok javnih ulaganja. Tursku pak pritišću slaba domaća potražnja i industrijska aktivnosti, te veliki pad kapitalnih ulaganja u privatnom sektoru.
Prognoza za podregiju srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, te Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, snižena na na 0,8 posto, s 1,2 posto, prognoziranih u siječnju. U 2014. rast bi trebao ubrzati na 1,8 posto.
"Razlozi usporavanja rasta razlikuju se od zemlje do zemlje ali trend bi trebao biti upozorenje cijeloj regiji da se ponovo energično bace na strukturne reforme, koje su suspendirane prije globalne krize", ističe glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof.
Od zemalja u okruženju EBRD predviđa pad gospodarskih aktivnosti u ovoj godini još samo u Sloveniji i Mađarskoj, i to za 2,5 odnosno 0,8 posto. Sloveniju, prema procjenama jedinu očekuje pad i u 2014. godini, i to od 0,9 posto.