Kako ljeto ide kraju, a u većini se zemalja približava početak nove školske godine, sve je dulji popis zemalja koje su Hrvatsku odlučile proglasiti rizičnom zemljom te je staviti na crvenu listu.
Razlog je očit - žele spriječiti svoje građane, od kojih su mnogi, pandemiji usprkos, ovogodišnje ljetovanje uplatili baš na Jadranu, da masovno odlaze na destinaciju gdje broj zaraženih iz dana u dan raste, a nije isključeno i da su neke od njih odluke o uvođenju mjera donijele iz političkih, a ne nužno epidemioloških razloga. Posljednja je odluku o stavljanju na crvenu listu donijela Velika Britanija omogućivši svojim građanima vrlo kratak rok za povratak kući - to su trebali napraviti do danas u 4 sata ujutro, a za sve povratke nakon toga vrijedi obavezna 14-dnevna karantena.
Posebna linija
Ne čudi stoga što su Britanci masovno pohitali što prije se vratiti svojim kućama, a kako bi im pomogli da izbjegnu karantenu, British Airways je prema Hrvatskoj poslao veće zrakoplove s obzirom na to da na postojećim linijama nema dovoljno mjesta da se odjednom vrati 17 tisuća Britanaca, koliko ih je ovdje još u četvrtak bilo na odmoru. U četvrtak nas je na crvenu listu stavila i susjedna Slovenija, koja je Slovencima dopustila da se bez obveze karantene u domovinu vrate najkasnije do utorka.
Kako bi dodatno demotivirala odlaske na Jadran, Slovenija je svojim građanima pojasnila i da svi oni Slovenci koji se nakon utorka zapute u Hrvatsku, po povratku za vrijeme izolacije neće primati naknadu plaće, što im je prilično jasna poruka kako im se Jadran ove godine više ne isplati. Na crvenu listu potom su nas stavili Nijemci i Talijani, ali njihove se mjere, nadaju se u sektoru, ne bi trebale tako tragično odraziti na turizam s obzirom na to da je Njemačka uvela obvezu testiranja, i to samo za povratak iz dviju rizičnih županija, a Italija je obvezu testiranja uvela za povratak iz svih dijelova zemlje.
Uzevši u obzir da je za sve više naših emitivnih tržišta izdana preporuka o neputovanju te proglašene mjere ograničenja, ostaje zapitati se koja naša tržišta i dalje imaju neograničenu mogućnost organizacije ljetnog odmora na Jadranu?
Rizična zemlja
Ako je vjerovati britanskim medijima, takvo nešto je teško očekivati. Naime, ta je država ovaj tjedan na listu sigurnih zemalja vratila Portugal, no njihov ministar prometa Grant Shapps pojasnio je kako je uvjet za skidanje neke zemlje s popisa rizičnih zemalja da ona barem nekoliko ciklusa bilježi manje od 20 zaraženih na 100 tisuća stanovnika tijekom 14 dana.
Hrvatska je pak s jučerašnjim datumom prešla 50 na 100.000 stanovnika. Pohvalno je, međutim, što su nam status na zelenoj listi ipak zadržala neka od naših povijesno najvažnijih emitivnih tržišta.
To se, prije svega, odnosi na Češku, zemlju koja je prva po ukidanju lockdowna počela raditi na otvaranju granica za turiste, poglavito prema Hrvatskoj, ali tu su i Poljaci, Slovaci i Mađari.
Čeha u Hrvatskoj tako trenutno boravi 48 tisuća, Poljaka je 78 tisuća, a iz ovih zemalja zasad nema ni neslužbenih najava da će nas staviti na popise rizičnih zemalja. Također, iz statistike HTZ-a vidljivo je kako nije svako proglašenje Hrvatske crvenom destinacijom nužno polučilo egzodus turista s Jadrana.
Vrsta mjera
Naravno, to je ovisilo o vrsti mjera pa su turisti iz onih država koje nisu propisale obaveznu karantenu, nego su dopustile normalno kretanje s negativnim testom na Covid, u manjem broju prekidali ljetovanja.
Naprimjer, iako se očekivalo da će Talijani masovno napustiti Jadran, njihov broj je sa 48 tisuća, koliko ih je ovdje bilo 12. kolovoza, pao na 28 tisuća, što znači da ih je ovdje još uvijek više od polovine. Slična situacija je i s Austrijancima - prije najave uvođenja mjera njih je u Hrvatskoj boravilo 40 tisuća, a danas ih je na Jadranu 15 tisuća, što znači da se više od trećine državljana nije uplašilo Vladinih upozorenja.
Ipak, efekta na turizam je svakako bilo, posebno kad tempo odlazaka Austrijanaca i Talijana usporedimo s prošlom godinom: lani je tjedan dana nakon Velike Gospe broj Austrijanaca na obali pao za 6,7 posto, a ove godine - za polovinu.
Talijanske brojke pak govore kako je nakon uvođenja mjera Hrvatsku ove godine u prvih tjedan dana napustilo 29 posto Talijana, a lani je u istom razdoblju ta stopa bila 15 posto. Najveća prijetnja sada postoji od Slovenaca, kojih je na Jadranu trenutno 75 tisuća.
Kako njihova vlada nije uvela mogućnost testiranja, nego isključivo 14-dnevnu karantenu, može se očekivati da će njihovi gosti ovih dana masovno napustiti Jadran, kao što se to dogodilo s Britancima, ali treba pričekati koji dan da se to odrazi i na podatke prikupljene u eVisitoru.