Hrvatska društvena kriza nije od jučer, niti je “uvezena”. Ona je rezultat nesustavnog pristupa u “konstruiranju” samostalne hrvatske države. Globalna kriza bila je tek katalizator, ubrzanje procesa, nacionalnoj krizi. Smatralo se - i danas se smatra - da je puko pretakanje tzv. samoupravnog sustava u tržišni model privređivanja tehničko pitanje. Nažalost, transformacija iz jednog u drugi sustav moguća je jedino ako postoji jasna vizija , strategija, taktika i operativna politika. Ništa od toga nije učinjeno. Pristupilo se neoliberalnom konceptu transformacije koji je rezultirao značajnim društvenim - ne samo ekonomskim - gubicima.
Turizam je dio te priče. Od osamostaljenja države robujemo starim pogledima na sadržaj, potencijale, ulogu i značaj turizma u razvoju hrvatskoga gospodarstva. Model naslijeđen iz prethodnog sustava nije u stanju dati očekivane rezultate. Hrvatski se turizam pokušava snaći prepisujući ponašanje drugih, pri čemu ne polazi od strategije razvoja, primjereno raspoloživim potencijalima, turizma koji po potrebi dograđujemo inozemnim rješenjima. Tako razvoj turizma više podsjeća na panoptikum koji je nedefiniran i stoga skup, pa zato nekonkurentan.
Treća dob
Dr. sc. Miljenko Bura pokretač je novog viđenja turizma koji se temelji na medicinskim uslugama. U raspravama s gospodinom Burom njegovim idejama pridodajem i svoje poglede na moguće iskorake na području turističke aktivnosti .
Hrvatska je stara zemlja. Broj starih ljudi povećava se iz dana u dan. Nekad kratko, vrijeme aktivnog djelovanja nakon umirovljenja danas se mjeri u desetljećima. Treća životna dob nije populacija koju valja smještati u staračke domove, čekaonice za posljednji ispraćaj, već joj treba omogućiti puni životni sadržaj. Velik broj građana treće životne dobi su situirani ljudi znatnog imovinskog bogatstva, ali i građani koji imaju redovne prihode koji su znatno iznad hrvatskog dohotka per capita. Tržište ponude primjerenog načina življenja nije ni približno onome koji bi se normalno očekivao imajući u vidu stanje i kretanja u narednom razdoblju. Stoga je, imajući u vidu hrvatske karakteristike, moguće u kratkom vremenu ponuditi respektabilnu ponudu koja bi značajno dinamizirala gospodarski razvoj. Ti i takvi sadržaji moraju biti po opsegu i kvaliteti takvi da postanu izvozni proizvod hrvatskoga gospodarstva. Tako bismo umjesto kratke turističke sezone mogli imati cjelogodišnju aktivnost.
Hrvatska Kalifornija
Za početak bi valjalo sagraditi desetak naselja u nerazvijenim područjima (Dalmatinskoj zagori, Lici, Kordunu, Baniji itd.), blizu termalnih izvora i postojećih medicinskih kapaciteta koji su danas ekonomski neodrživi. Svako naselje mora biti koncipirano tako da ponudi 10 do 15 tisuća kreveta različitih kategorija.
Toliki broj korisnika omogućio bi “proizvodnju”, potreban broj primjerenih sadržaja trećoj životnoj dobi. Kako su nabrojena područja istovremeno čista, to bismo, umjesto sadašnjih mrtvih kapitala koje imamo u prirodnim ljepotama, mogli aktivirati. Deset tisuća korisnika u deset naselja predstavlja impresivnu brojku od sto tisuća korisnika kojima valja ponuditi cjelokupni paket usluga. Dovoljno je zamisliti koliki je to pothvat ako se ima u vidu da kapacitete valja najprije sagraditi, a potom eksploatirati i uredno servisirati.