Diplomirana ekonomistica Marija, koja bi oko Nove godine trebala roditi, početkom listopada otvorila je bolovanje zbog utvrđenih komplikacija u trudnoći. Zaposlena je kod jednog privatnog poslodavca, ima pristojnu plaću. Planirala je raditi do kraja, no zdravstveno stanje to joj nije dopustilo.
Nakon odlaska na bolovanje nemalo se iznenadila kad je saznala da se naknada tijekom čuvanja trudnoće u potpunosti isplaćuje na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i da može iznositi maksimalno 4257,28 kuna: to je bitno manje i od njezine plaće i od naknade za druge vrste bolovanja u trajanju do 45 dana, tijekom kojih bi primala 90 posto svoje plaće.
Strašna pogreška
Kada joj je sredinom studenog uplaćena prva naknada, bila je sigurna da se dogodila strašna pogreška: na račun joj je sjelo samo 831,5 kuna. Odmah je zvala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kako bi upozorila na očitu pogrešku - iznos je bio pet puta manji od očekivanoga. No, na svoj užas, shvatila je da HZZO nije pogriješio.
- Stvar je u tome da je moja partnerica prije ovog zaposlenja bila na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno na tzv. SOR-u. Već smo se prije raspitali i saznali da se taj staž normalno računa pri dobivanju rodiljne naknade. Međutim, tek smo sad saznali da se tako stečeni staž ne računa pri određivanju bolovanja zbog komplikacija u trudnoći - objašnjava Marko Dokmanić, Marijin (puni podaci poznati redakciji) partner.
Naime, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju navodi da zaposlena osoba, da bi imala punu naknadu na bolovanju, mora imati najmanje 12 mjeseci neprekidnog staža u zdravstvenom osiguranju ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Precizno određuje na temelju čega osoba stječe status osiguranika, a pritom je stručno osposobljavanje (SOR) izrijekom navedeno. Međutim, u dijelu koji definira visinu naknada tijekom bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, osobe na stručnom osposobljavanju naprosto su preskočene.
- Marija ima više od potrebnih 18 mjeseci staža u posljednje dvije godine kad bi se računao SOR. No, kako joj se to ne računa, ima samo osam mjeseci staža i, stoga, minimalnu moguću naknadu od 831 kune - ogorčen je njezin partner. Dodaje kako su naknadno saznali da je djevojaka koje su prošle slično kao Marija do sada bilo mnogo. Koliko točno, nije poznato jer, kako su nam odgovorili iz HZZO-a, ne vode takvu statistiku.
U Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, pak, tvrde da je ovo prvi takav slučaj o kojem su obaviješteni.
Bez odgovora
- Ministarstvo demografije nije nositelj mjera aktivne politike zapošljavanja niti propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno kojem se utvrđuju određena prava koja se odnose na trudnice, ali se aktivno i promptno odnosi prema svim upitima koji mogu upućivati na određene sporne odredbe propisa, a sve u cilju poboljšanja demografskih kretanja - odgovorili su nam.
Iz nadležnog Ministarstva zdravstva, koje smo prije gotovo tjedan dana pitali koji je razlog ovakvog, u konačnici diskriminatornog određenja u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju te planira li se, u svjetlu najavljenih mjera demografske politike, ta odredba mijenjati, nisu odgovorili - ništa.
- Ovakvo stanje jednostavno je nedopustivo. Nakon što je mladima godinama nemoguće naći posao osim preko stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, tijekom kojeg visokoobrazovane osobe godinu dana rade za minimalac, i to za poslodavca potpuno besplatno, ovako kažnjavati mlade žene kad ostanu u drugom stanju, i to kad svi trube o demografiji, jednostavno je nedopustivo - kaže Dokmanić.