Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević u Studiju 4 iznijela je svoje viđenje Nacionalnog plana oporavka, ali i aktualne najave Vlade i koalicijskih partnera o radu nedjeljom i izmjenama Zakona o radu.
Pribičević je kazala da će zabrana rada nedjeljom donijeti manju zaposlenost i manja prava radnika jer je za manji broj radnih dana potreban je manji broj radnika.
- Definitivno, očekujem da će se smanjiti i prava radnika jer znamo da su, primjerice u trgovini, plaće rasle zato što je nedostajalo radnika. Ako smanjite broj radnih dana, zasigurno će se smanjiti i plaće. Bitno je pritom naglasiti da ne rade svi radnici svaku nedjelju, uglavnom rade pola radnih nedjelja mjesečno - kazala je.
Protivi se i uvođenju obvezne sindikalne članarine za sve zaposlene u javnim službama te tvrdi da se time krši ustavno načelo udruživanja.
- Ako želite pristupiti nekom sindikatu - morate platiti članarinu. Sindikalni sustav u Hrvatskoj zreo je za reformu i moramo se zapitati zašto broj članova sindikata pada. Međutim, nećete prihode očuvati ako svima u javnom sektoru nametnete da moraju plaćati članarinu iako ne žele biti članovi sindikata - kazala je.
Komentirala je i izmjene Zakona o radu te produljenje radnog vijeka. Kazala je da u mirovinskom sustavu postoje realni problemi te da pada broj radnika po umirovljeniku.
- Jedini način da konsolidirate sustav jest ili povećati broj osiguranika, tj. zaposlenih, ili produljiti radni vijek - da oni koji rade moraju raditi dulje - kazala je Pribičević.
Na pitanje je li Hrvatska spremna na povlačenje novca iz europskih fondova i je li jasan Nacionalni plan oporavka, Pribičević je odgovorila da Nacionalni plan oporavka treba biti jasan građanima i da ga je Vlada puno prije trebala prezentirati i stručnoj javnosti i svim dionicima koji ju njemu sudjeluju - i sindikatima i udrugama civilnog društva.
- Vlada je to napravila prekasno - kazala je.
- Dosadašnje slabo povlačenje novca iz europskih fondova ilustrira slabe institucionalne kapacitete koje ima državna administracija. Isti posao radi se u privatnom sektoru, s konzultantima, za puno veću plaću i onda u državnoj administraciji nemate više ljude koji žele raditi tako odgovoran posao za realno niske plaće. Jednostavno, ne možete institucionalno pokriti toliku količinu projekata koje biste trebali povući - objasnila je probleme s povlačenjem novca iz EU fondova.
'Javne nabave su generator korupcije'
Govorila je i o situaciji s privatnim sektorom u projektima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
- Razvidno je iz svega dosad prezentiranog, a i iz onoga što je premijer rekao, da privatni sektor u projektima Nacionalnog plana oporavka treba fingirati kao dobavljač - kroz javne nabave, rekla je. Dodala je kako ona osobno, a i većina ekonomista to vidi kao veliki problem jer javne nabave zapravo su veliki generator korupcije u Hrvatskoj. Bit će puno preplaćenih, s u konačnici vrlo lošim učinkom - kazala je Pribičević.
Na temu daljnjeg otvaranja domaćeg gospodarstva koje ovisi o epidemiološkoj situaciji, Pribičević je kazala da se na vrijeme počelo s cijepljenjem da bi u svibnju građani bili procijepljeni, a država bi bila spremna za turističku sezonu.
- Međutim, Hrvatska ne može još jednu godinu preživjeti s manjim prihodima od turizma nego što ih inače ima - kazala je Pribičević.
- Cijepljenje je prije svega veliki logistički problem, a procijepljenost zaostaje i u zemljama koje su naša emitivna turistička tržišta, pa je realno očekivati manji dolazak turista iz Austrije i Njemačke, kojima je Hrvatska auto destinacija - kazala je.
Na pitanje jesu li mjere kojima Vlada pomaže ugostiteljima da prebrode krizu dovoljne da spase poslovanje, pa čak i radna mjesta, Pribičević je kazala kako je problem što te mjere ne mogu trajati vječno.
- To je novac koji se prebrzo troši. Ako zemlje kao što je Njemačka već imaju probleme s financiranjem ugroženih sektora, onda, nažalost ne vidim da će od rujna dalje biti moguće financirati ovaj polovični lockdown - kazala je Pribičević u Studiju 4.