VLADA REŽE PRIMANJA

EKSKLUZIVNO: 892 LIJEČNIKA PRIMA DVIJE PLAĆE Jednu u bolnici, a jednu na fakultetima

Jedino sveučilišne bolnice, koje Hrvatska nema, mogu riješiti problem kumulacije, ostalo je propast, kaže struka
 Bruno Konjević/CROPIX

Medicinski djelatnici koji su istodobno zaposleni na fakultetima i u bolnicama od početka iduće godine više neće moći raditi više od 48 sati tjedno, zbog čega će se nekima koji rade mnogo iznad norme znatno smanjiti plaća.

U brojkama, primjerice, liječniku koji radi 16 sati dnevno, odnosno 200 posto norme, plaća će u bruto iznosu pasti i za 25 posto.

SDP-ova Vlada, pritisnuta direktivom Europske unije o kumulativnom radnom odnosu, odlučila je napokon početi rješavati problem koji u Hrvatskoj postoji više od pola stoljeća. Tada je, naime, uspostavljen sustav u kojemu liječnici, medicinske sestre , stomatolozi i manjim dijelom tehničari jedan dio radnog vremena provode u zdravstvenim ustanovama, a drugi dio predaju na obrazovnim ustanovama. Takvih je, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta čak 892, odnosno gotovo polovica od ukupnog broja zaposlenih profesora u medicinskim znanostima. Tu se čak ne problematizira pitanje visokih primanja pojedinih liječnika koji zarađuju i po 30 tisuća kuna mjesečno radeći u bolnicama i na fakultetima, već se u prvi plan stavlja naglasak na preopterećenost. Jer, ako neki liječnik radi 16 sati dnevno, postoji i veća mogućnost da pogriješi - ili za katedrom, ili za operacijskim stolom.

Dvije Vladine obveze

Direktiva EU, ali i naš Zakon o radu, nalažu da liječnici mogu raditi maksimalno 120 posto u kumulativnom radnom odnosu, odnosno 48 sati tjedno. Kod nas je pak situacija takva da gotovo svi premašuju tu normu, pa tako imamo slučaj da u Zagrebu pojedini liječnici rade i do 200 posto. Prosječno zagrebački liječnici odrade 180 posto norme, riječki 150 posto, a splitski 125 posto. Zbog toga im se znatno razlikuju i primanja. Vedran Mornar, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, jednom je prilikom izračunao da su profesori na Medicinskom fakultetu u Zagrebu tri puta skuplji od njihovih kolega u Splitu.

Osim direktive Europske unije, na rješavanje problema kumulativnog radnog odnosa Vladu je potaknuo i sustav centralnog obračuna plaća u koji od 1. siječnja 2014. ulaze i ti djelatnici koji primaju plaću iz državnog proračuna.

Usporedbe podataka

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta prikupili su većinu podataka iz svog resora, a idući tjedan trebali bi se usporediti podaci s onima iz Ministarstva zdravlja.

- Kada dobijemo kompletnu sliku, u suradnji s Ministarstvom uprave, Ministarstvom zdravlja i u dogovoru s dekanima fakulteta vidjet ćemo kako riješiti taj problem - kaže Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje.

Korekcija koeficijenata

R. Beljo Lučić i sama priznaje da problem nije jednostavno riješiti. Naime, ako će se nekom liječniku norma sa sadašnjih 180 posto smanjiti na 120 posto, onda će tih 60 posto netko morati odraditi. Hoće li to biti neki liječnik koji možda nema 120 posto norme ili će se zapošljavati novi ljudi, ni to se ne zna, jer u Ministarstvu još nisu dobili uvid u ugovore u kojima je definirano koliko tko radi na fakultetu, a koliko u bolnici.

- Ima profesora koji rade samo 10 posto na fakultetu, ali i onih koji rade punu normu. Kako bismo znali kolika im je ukupna norma, moramo usporediti naše podatke s podacima zdravstvenih ustanova. Moramo to svesti u okvire norme od 120 posto. Tražit ćemo model na koji način platiti rad liječnika koji su ujedno i nastavnici na visokim učilištima. Ne bismo se smjeli dovesti u situaciji du nam izvrsni liječnici prestanu predavati na fakultetu. Možda ćemo morati korigirati koeficijente i uvesti neke dodatke. Nekome će možda plaća porasti, a onima koji su imali iznimno visoku normu primanja će vjerojatno pasti - tumači R. Beljo Lučić.

Akademik Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila na KBC-u Zagreb, jedan je od tih gotovo 900 zdravstvenih djelatnika u kumulativnom radnom odnosu. Miličić kao vrhunski kardiolog i jedan od najvećih domaćih stručnjaka na tom području svakodnevno radi i po 16 sati kao dekan, predavač i liječnik. Njegov radni dan izgleda tako da na posao dođe u osam ujutro, a kući odlazi u 21 sat. Dostiže normu od 200 posto. Za taj posao prima više od 20 tisuća kuna mjesečno od fakulteta i KBC-a. No, i on sam kaže da bi problem trebalo riješiti. Ali ne tako da se sutra započne s promjenama.

Pitamo Miličića kako uspije raditi 16 sati dnevno i postoji li zbog toga veća mogućnost da negdje pogriješi?

Fakulteti ugroženi

- To je takvo zanimanje koje se može obavljati jedino ako ga voliš. A kada je riječ o nastavničkom poslu, svakih pet godina je reizbor i mi smo stalno podložni provjeri. Imamo i studentske ankete u kojima se ocjenjuje rad profesora - odgovorio je.

Miličićev kolega Alan Šustić, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, smatra pak kako je problem kumulativnog radnog odnosa ogroman i da se neće moći tek tako riješiti.

- Mi nemamo sveučilišne bolnice, a to je, po meni, jedini način rješavanja problema. Na koji god se drugi način to bude pokušalo riješiti, bit će loše jer će ugroziti opstanak medicinskih fakulteta u Hrvatskoj - smatra Šustić.

Medicinski fakulteti neće moći održavati nastavu!

- Nastavnici koji su istodobno i kliničari najeduciraniji su kadar u Hrvatskoj. Ako sada odjednom tim ljudima smanjimo normu, tko će ih zamijeniti? Imamo li mi stotinjak ili 200 stručnjaka koji će se odmah moći zaposliti? Krene li se u promjene ovako oštro, bit će to uzrok ozbiljnih potresa na medicinskim fakultetima - smatra akademik Miličić.

Prema njegovu mišljenju, promjene se trebaju događati postupno. Miličić kaže da je za to da se norma podijeli, ali da se onda mora povećati i nastavnički kadar.

- Mi na Sveučilištu već četiri godine imamo embargo na zapošljavanje, a istodobno, zbog nedostatka liječnika u Hrvatskoj, povećavamo kvote za studente. Državna revizija uočila je da nam nedostaje 37 posto nastavnog kadra - jada se Miličić.

Napominje i to kako bi bilo dobro da se prihvati da je njihov rad na fakultetu i u bolnicama jednako važan i da im se za to omoguće dostojne plaće.

- Nastava se u našoj profesiji može realizirati isključivo kroz naš stručni rad u bolnici. Kada naši profesori ne bi bili nositelji zdravstva, nastava bi izgubila kredibilitet - tvrdi Miličić.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 12:30