Doktor znanosti, predavač na sveučilištu, autor citiranih znanstvenih radova, 12 godina zamjenik guvernera HNB-a, sedam godina zamjenik glavnog pregovarača u pregovorima Hrvatske i Europske Unije, strastveni fotograf i stabilan obiteljski čovjek. Boris Vujčić od danas je i guverner Hrvatske narodne banke.
U svojem prvom nastupnom intervjuu koji je dao na sam dan imenovanja, u petak navečer, Dnevniku Nove TV odmah je dao naslutiti da protivnici dosadašnje monetarne politike kakvu je HNB provodio s guvernerom Željkom Rohatinskim nemaju razloga za otvaranje šampanjca.
Ukratko - neće biti slabljenja tečaja kune, neće biti radikalne promjene kamata na kredite i neće biti petljanja s kunom u svrhu zadovoljavanja kratkoročnih političkih ciljeva. U takvom je tonu prošao i naš jučerašnji razgovor.
‘Uhvaćen’ na Dalmatini
Uhvaćen u automobilu na putu prema moru, Vujčić se nije činio previše uzbuđen zbog preuzimanja nove funkcije. - Citirat ću Winstona Churchilla: ‘Koja god bila cijena toga, tući ćemo se i na plaži’ - rekao mi je opušteno. Ali, posve je svjestan težine i zahtjevnosti posla kojega se prihvaća.
Kao i činjenice da se na dulje vrijeme rastaje s vjerojatno najugodnijim razdobljem u svojoj karijeri (”Ostavljam najbolji posao u Hrvatskoj”, kaže).
Kao zamjenik Željka Rohatinskog uživao je potpunu slobodu znanstvenika, a istovremeno je u guverneru imao šefa koji ga je smatrao ravnopravnim sugovornikom. Ubuduće, odgovornost za svaki potez je njegova, sada je on u prilici da imenuje zamjenika i nekome pokloni zlatno razdoblje karijere.
- Rohatinski i ja ostajemo u odličnim odnosima, neovisno o tome što je način na koji se dogodila smjena na vrhu HNB-a Rohatinskog prilično pogodila - rekao mi je. Osobno je, kaže, do posljednjeg trenutka podržavao ideju da se Rohatinskom omogući i treći guvernerski mandat, ali jednako tako odmah je, kada je objavljena smjena, u paketu s najavljenim imenovanjem dobio i podršku dosadašnjeg guvernera. - Predugo smo zajedno radili da bismo dopustili da nam promjena funkcija poremeti naše osobne odnose - zaključuje smireno.
Šonje konkurent
Vujčić je mjesto zamjenika guvernera dobio 2000. godine kao tadašnji HSLS-ov kandidat za tu funkciju, iako sam nikada nije bio previše zainteresiran za stranačku politiku.
Prije toga četiri je godine bio direktor HNB-ove Direkcije za istraživanja, vjerojatno najkvalitetnijeg makroekonomskog analitičkog tima u državi.
Tada mu je kao glavni konkurent za zamjeničku poziciju bio Velimir Šonje, u to vrijeme i sam jedan od vodećih HNB-ovih analitičara. Nakon što je, dijelom i zbog tadašnje stranačke križaljke “izgubio” od Vujčića iako, kaže, ne zbog toga, Šonje se povukao iz HNB-a u privatni sektor, ali nikada nije stavljao Vujčićeve kvalitete pod upitnik.
Osnovni i najteži Vujčićev guvernerski cilj sada je preživjeti krizu bez monetarnog kolapsa i sigurno dovesti Hrvatsku do eura.
Hoće li pritom aktivnijom monetarnom politikom pomoći Vladi Zorana Milanovića da izvede državu iz krize, ovisi prije svega o spremnosti Vlade da čvrsto zauzda proračunske troškove.
- Banke imaju novca i Hrvatskoj danas ne treba upumpavanje novih kuna u sustav, ali kao i dosad, svi potezi HNB-a bit će u skladu s postojećom situacijom na tržištu - oprezan je Vujčić. Ne razmišlja o ukidanju valutne klauzule, kao ni o promjeni današnje tečajne politike koja kunu drži relativno stabilno vezanom uz euro.
Euro je obveza
- Obavezni smo prihvatiti euro, to smo potpisali u pristupnom sporazumu s Unijom, ali kriza je donekle promijenila ritam našeg ulaska u eurozonu, koji će sigurno biti sporiji i sigurno će kontrolne točke biti pažljivije provjeravane nego u prošlosti, kada su nove članice EU uvodile euro - objašnjava. Teoretski, euro bismo u najboljem mogućem slučaju mogli prihvatiti kao svoju valutu za četiri godine, ali to je, barem u kontekstu trenutačne krizne situacije unutar same eurozone, prilično nerealno očekivati.
Sada je vjerojatno da se to može dogoditi za pet ili sedam godina, ali mi svejedno nemamo drugog izbora nego držati se dosadašnje monetarne politike koja nas već danas održava blizu svim standardima eurozone.
- Prvo moramo vidjeti kako će problem riješiti postojeće članice eurozone, do tada vjerojatno niti one neće biti spremne razgovarati o prihvaćanju novih članica - zaključuje.
Tvrdokorni eurofil
Iako među kolegama slovi kao “tvrdokorni eurofil”, sam za sebe kaže da je prije svega pragmatik koji ne priznaje nikakve fetiše, pogotovo ne u monetarnoj politici.
- Nisam fanatik ni eura ni fiksiranog tečaja, ali jednostavno mislim da je za Hrvatsku euro najjednostavnije rješenje da pobjegnemo od današnje ‘euroiziranosti’ koja će, doklegod da postoji, biti snažan generator rizika - kaže.
Kao što je pragmatičan kada govori o euru, tako je jasan i kada govori o bankama koje posluju u Hrvatskoj i njihovoj kreditnoj politici.
- Sve dok se država zadužuje po visokim stopama kamate, mi ne možemo očekivati da će banke izaći na tržište sa značajno povoljnijim kamatama.
A Hrvatskoj će cijena zaduživanja biti relativno visoka sve dok se u zemlji ne sredi ekonomska situacija i dok se ne uhvati stabilan ritam rasta BDP-a. To se dosad nije dogodilo.