U Vladi ubrzano razmatraju mogućnost monetizacije Hrvatskih autocesta, hidroecentrala i Hrvatskih šuma.
- Pod monetizacijom ne podrazumijevamo privatizaciju, odnosno prodaju pojedinih gospodarskih resursa, već njihovo davanje u dugoročnu koncesiju. Taj bi novac završio u direktnim investicijama i novim radnim mjestima umjesto u proračunskim rupama, a resursi bi i dalje ostali hrvatski - izjavio je Jutarnjem izvor iz Vlade.
Prva točka programa
O koncesijama za Hrvatske autoceste već se dosta govorilo u predizbornom razdoblju. Tu je temu otvorio Radimir Čačić najavljujući monetizaciju cestovne mreže kao jednu od prvih točaka svoga gospodarskog programa.
Novost su najave koncesija za domaće hidrocentrale.
- O tome smo načelno razgovarali u predizbornom razdoblju, razmatrajući mogućnosti brzoga gospodarskog oporavka, ali sada je to realna opcija jer zemlji prijeti gospodarski kolaps - tvrdi naš izvor iz Vlade. U strukturi elektroenergetskog sustava više od polovice izvora čine hidroelektrane, što Hrvatsku ubraja među vodeće europske zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. U sustavu HEP-a je 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa, a raspoređene su u tri proizvodna područja, uz HE Dubrovnik koja je samostalni pogon.
Paket s HAC-om?
Sve hidroelektrane HEP-a dobile su certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a hidroelektrane proizvodnih područja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i zaštitom okoliša (ISO 14001).
Radi se, nesumnjivo, o najdragocjenijem dijelu Hrvatske elektroprivrede koji donose čistu dobit, dio hidrocentrala je amortiziran, a cijeli sustav je neopterećen kreditima.
U dijelu Vlade postoje ideje da se hidrocentrale daju u koncesiju u istom paketu s Hrvatskim autocestama, što bi na međunarodnom tenderu privuklo samo najveće i najozbiljnije kupce.
Postupak bi, prvo, započeo raspisivanjem natječaja za konzultanta koji bi u najkraćem roku mogao biti završen do ožujka, nakon čega bi se krenulo u realizaciju tendera.
U monetizaciji hrvatskih autocesta i hidrocentrala važnu ulogu odigrat će i domaći mirovinski fondovi.
Tu su mogućnost prije izbora najavili i sadašnji premijer Zoran Milanović, kao i njegov strateški partner u Vladi Radimir Čačić koji je vrijednost koncesije za HAC procijenio na 3,5 milijardi eura.
Toliko slobodnog kapitala mirovinski fondovi u Hrvatskoj nemaju, ali ga imaju inozemni mirovinski fondovi koji su već pokazali interes za koncesije kod nas.
Rast BDP-a
Vrijednost HAC-ove mreže pri tome se neće procjenjivati prema rastu domaćeg BDP-a, što je pretpostavka za određivanje koncesije u državama EU, već po rastu turističkog sektora.
- Promet na hrvatskim autocestama ima turistički karakter i u najvećoj je mjeri vezan uz inozemne goste, što znači da rast hrvatskog BDP-a na njega nema bitan utjecaj. Mnogo je bitnije povećava li se turistički promet u Hrvatskoj ili ne, a svi smo svjedoci da on iz godine u godinu raste - smatra naš sugovornik u Vladi.
Od 27 članica EU, čak ih je 19 privatiziralo svoje autoceste
Od 27 članica EU, njih 19 je u cjelosti privatiziralo svoje autoceste, dok su Austrija, Njemačka, Češka, Mađarska i Slovačka to učinile djelomično. Samo tri države Bugarska, Rumunjska i Slovenija u cjelosti financiraju svoje autoceste, s tim da vlade Bugarske i Rumunjske već nekoliko godina pregovaraju o modelima javnoprivatnog partnerstva na autocestama.
U Sloveniji zbog problema s otplatom 4 milijarde duga državne tvrtrke za autoceste (DARS)
Slovenska vlada, poput hrvatske, ima velike probleme zbog 4 milijarde eura duga državne tvrtke za autoceste (DARS) pa je lani počela razmatrati njihovu moguću privatizaciju.