Jedan hrvatski liječnik u bolnici tijekom godine u prosjeku ima stotinu bolničkih pacijenta i približno 1000 ambulantnih, utvrdio je francuski konzultantski tim Conseil Sante.
Po narudžbi ministra zdravlja Rajka Ostojića, Francuzi su detaljno analizirali sve hrvatske bolnice i njihove odjele kako bi utvrdili i predložili racionalizaciju mreže bolnica. Koji odjeli i koje bolnice su preskupi, koje imaju premalo pacijenata i prevelik su trošak?
Francuski konzultanti utvrdili su da bi jedan bolnički odjel, da bi bio opravdan i efikasan, trebao imati najmanje 665 bolničkih pacijenata godišnje i pet liječnika.
To znači da bi svaki hrvatski liječnik u prosjeku trebao imati 133 bolnička pacijenta svake godine.
Od 64 hrvatske bolnice, devet ih ima manje od 100 pacijenata po liječniku godišnje. To su bolnice u Varaždinu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku te Kliničke bolnice Dubrava, Sveti duh i Klinički bolnički centar Osijek.
Slučaj KB Merkur
U kliničkim bolničkim centrima liječnici u pravilu imaju manji broj pacijenata nego u općim bolnicama jer su slučajevi koje obrađuju teži. U KBC-u Zagreb, Rijeci i Splitu, te u Sestre milosrdnice imaju više od 100 pacijenata, ali u KBC-u Osijek samo 66.
Od općih bolnica najviše bolničkih pacijenta po liječniku ima ona u Gospiću - 342 pacijenta, u Zadru 173, a u Koprivnici 164.
No, u Vukovaru, Bjelovaru i Sisku liječnici imaju samo od 61 do 86 pacijenta svake godine, što znači da ni približno ne zadovoljavaju kriterij od 133 pacijenata po liječniku.
Francuzi u dokumentu Master plan za hrvatske bolnice predlažu da bi za uspostavu nove, racionalnije mreže bolnica trebala nova podjela na četiri zdravstvene regije, i to kontinentalnu Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju te Istru i Kvarner. Cilj je smanjiti trošak u zdravstvu i istodobno povećati kvalitetu i efikasnost.
Opća bolnica Vukovar, na primjer, koja ima manje od 86 pacijenata po liječniku godišnje, prva je u Hrvatskoj po broju zaposlenih po krevetu. U toj je bolnici zaposleno gotovo četvero ljudi (3,58) po jednom krevetu, što, naravno, znači da predstavlja prevelik trošak i premalu korist za pacijente.
KB Dubrava, koja također spada među devet bolnica s najmanje pacijenata po liječniku, istodobno je treća u zemlji s brojem zaposlenih po krevetu (3,09).
Klinička bolnica Merkur ima najnegativnije reference. Drugi su u zemlji po broju zaposlenih po krevetu, i to sa 3,32 radnika na jedan krevet. U toj zagrebačkoj bolnici, koja je u blizini KBC-a Rebro, krevet je ujedno i najskuplji u zemlji i stoji 749.600 kuna.
U KBC-u Split godišnji je trošak po krevetu, na primjer, 427.600 kuna, u KB-u Dubrava 553.000 kuna, a u Općoj bolnici Šibenik 552.900 kuna.
U KB-u Merkur najveći je i trošak boravka u bolnici po pacijentu i iznosi 15.135 kuna. U bolnici Vukovar također je vrlo skup (zbog prevelikog broja liječnika i zaposlenika) i iznosi 14.854 kune po pacijentu.
11 indikatora
KB Merkur ima i previše liječnika po krevetu jer jedan liječnik dolazi na samo 1,3 kreveta. U KBC-u Split ili KBC-u Rijeka jedan liječnik ide na 2,6 kreveta.
Analiza francuskih konzultanata trebala bi biti podloga za promjene koje uključuju moguće integracije nekih ustanova ili odjela, a sve bi se trebalo temeljiti na realnim osnovama čiji bi cilj, svi se nadaju, u konačnici bilo kvalitetnije liječenje i veća dostupnost zdravstvene zaštite.
Ukupno je analizirano 11 indikatora za sve 64 bolnice: od potrošnje do broja zaposlenih, broja pacijenata, kreveta, broja liječnika po krevetu i pacijentu, produljene i palijativne skrbi, psihijatrijske zdravstvene zaštite...
Bolnički limit
Akcijski će se plan reorganizacije bolnica testirati pilot-projektom u samo jednoj zdravstvenoj regiji, i to Slavoniji, gdje ima najviše bolničkih ustanova po stanovniku.
Autori Master plana bolnica analizirali su i način njihova financiranja i zapravo istaknuli ono što muči sve ustanove i njihove ravnatelje, a to je tzv. bolnički limit.
Zašto rade malo
Naime, konzultanti kažu kako se bolnice financiraju na temelju povijesnog limita i prema učinjenim uslugama. No, problem nastaje kad obave previše posla jer onda upadaju u gubitke.
Rezultat je da bolnice rade manje nego što to objektivno prema broju zaposlenih i broju kreveta mogu. Upravo su zato i liste čekanja sve duže, a istodobno ni jedna državna bolnica nema iskorištenost kreveta sto posto, već se ona kreće između 50 i 95 posto.
Najviše bolničkih pacijenta liječi se u KBC-u Zagreb, 73.942 godišnje, a po kapacitetu mogao bi imati dvadesetak posto veću iskorištenost kreveta. Opće bolnice imaju još manju iskorištenost kreveta nego klinički bolnički centri, što je bilo i očekivano jer su njihovi proračuni još tanji i financiranje je problematično.
Sve promjene u bolničkom sustavu trebale bi se, zaključuju francuski konzultanti, raditi postupno.
Bolnički odjeli koji će biti ukinuti
Francuski konzultanti predložili su minimalne kriterije koje mora zadovoljavati jedan odjel. Onaj odjel koji ovo ne zadovoljava bit će pripojen drugom odjelu u drugoj bolnici:
- Prosječna iskoristivost bolničkih kreveta mora biti 85 posto
- Minimalni broj kreveta na odjelu mora biti 15
- Godišnje ne bi smio imati manje od 665 bolničkih pacijenata i pet liječnika po odjelu, ili 133 po liječniku
- Ne zadovoljava li te kriterije, predložit će se spajanje ili ukidanje odjela, ali sće se bolnici dati određeno razdoblje za transformaciju i prilagodbu
- Do spajanja odjela može doći samo ako druga bolnica nije udaljena više od 30 kilometara
- Nijedan odjel ne može imati više od 45 kreveta
- Većini malih bolnica ostat će četiri osnovna odjela, i to interna, pedijatrija, opća kirurgija te ginekologija i porodništvo.
BROJ ZAPOSLENIH PO KREVETU
Najviše radnika (doktora i drugog osoblja) po krevetu imaju KB Merkur i KB Vukovar. Liječnici u Vukovaru imaju ujedno i premali broj pacijenata i spadaju u bolnice koje ne zadovoljavaju normu.
CIJENA KREVETA
(u tisućama kuna godišnje)
Najskuplji je KB Merkur jer je to transplantacijski centar. KB Dubrava ima samo 89 bolničkih pacijenata po liječniku godišnje i 3,09 zaposlenika po krevetu. Zato je krevet skup: čak 553 tisuće kuna godišnje