Državne tvrtke od strateškog i posebnog interesa u prvih devet mjeseci prošle godine iskazale su dobit od 3,277 milijardi kuna, što je dvostruko više nego za isto razdoblje prethodne godine, vidljivo je iz izvješća o poslovanju do kojeg je došao Jutarnji list.
Od 48 tvrtki za koje smo dobili izvješća koja će uskoro biti javno objavljena, 36 ih je iskazalo dobit, dok je 12 tvrtki iskazalo gubitak u ukupnom iznosu od 1,064 milijarde kuna. Ukupne obveze svih tih tvrtki iznose 93,612 milijardi kuna, od čega se gotovo polovica odnosi na dugove HAC-a, ARZ-a i HC-a.
Tih 48 tvrtki u prvih devet mjeseci 2014. investiralo je ukupno 3,2 milijarde kuna, gotovo jednako kao i prvom polugodištu, kada su ulaganja iznosila 3,1 milijardu kuna, što je 23 posto manje nego u istom razdoblju 2013., kada su tvrtke investirale više od četiri milijarde kuna.
Od tvrtki koje su iskazale gubitak, rekorder je Hrvatska poštanska banka s minusom od 409,8 milijuna kuna. “Posljedica je to iskazanih rezerviranja za gubitke po plasmanima odobrenim prije šest godina. Za 3,1 porasle su i ukupne obveze koje na dan 30. rujna 2014. iznose 17,020 milijardi kuna. Banka je ostvarila 30 posto veću operativnu dobit, ali upravo zbog rasta rezeviranja za gubitke iskazan je gubitak”, navodi se u izvješću.
Petrokemija je drugi neslavni rekorder s minusom od 286,8 milijuna kuna. Petrokemija je prošle godine zapošljavala 1644 djelatnika, što je oko 700 ljudi manje nego u 2013. Smanjenje ukupnih prihoda, navodi se u izvješću, rezultat je smanjenja cijene mineralnog gnojiva za 12,8 posto, dok je na rashode utjecala isplata otpremnina radnicima u ukupnom iznosu od 100,5 milijuna kuna.
U prvih devet mjeseci 2014. gubitak je iskazalo i Croatia osiguranje. Gubitak je posljedica umanjene financijske imovine, smanjenja zaračunate bruto premije, rezervacije za isplate otpremnina i povećanja pričuve za neistekle rizike.
HŽ Cargo iskazao je gubitak od 69,6 milijuna kuna, dok je Đuro Đaković Holding prikazao smanjenje prihoda od 30,9 posto. Na pad prihoda utjecala je, kažu u toj tvrtki, nedovoljna popunjenost kapaciteta i neprofitabilnost projekata.
I naša naftna kompanija Ina u prvih devet mjeseci 2014. iskazala je gubitak od 51,2 milijuna kuna. Niži prihodi, pojašnjavaju u Ini, posljedica su smanjene prodaje plina koji se crpi iz domaćih polja, nižih cijena u prodaji HEP-u, nižih prodajnih cijena uvjetovanih nepovoljnim okruženjem te nižih prodajnih količina naftnih derivata na izvoznim tržištima.
Od tvrtki koje su briljirale ističe se HEP. Ta je tvrtke iskazala rekordnu dobit od 1,992 milijarde kuna. Prihodi su smanjeni za 9,5 posto, ali istodobno su smanjeni i rashodi za čak 24,5 posto. Rezultat je to smanjene potrošnje zbog povoljnih hidroloških uvjeta pa je to utjecalo i na smanjenje troškova za nabavu električne energije. Unatoč tome porazna je činjenica i to što su investicije smanjene za 5,1 posto i čine svega 44 posto od planiranih.
Iz “gliba” su se izvukle tvrtke Croatia Airlines, koja je povećala dobit za dva puta. Hrvatska pošta je s prošlogodišnjim gubitkom od 46,4 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2014. došla do dobiti od 13,7 milijuna kuna.