Građanin koji pokuca na vrata gruntovnice Općinskog suda u Starom Gradu na Hvaru sa zahtjevom za uknjižbu neke promjene nad nekretninom koju posjeduje čekat će rješenje po tom zahtjevu u prosjeku 356 dana.
Taj isti zahtjev stanovniku Križevaca gruntovnica tamošnjeg Općinskog suda riješit će u prosjeku za samo jedan dan. Ovlašteni referent zaposlen u gruntovnici u Križevcima prima otprilike istu mjesečnu neto plaću kao i onaj zaposlen u gruntovnici Općinskog suda u Starome Gradu, između 4000 i 5500 kuna, ovisno o godinama staža jer su oba dio istog pravosudnog sustava.
Drastične razlike
Analiza koju je provelo Ministarstvo pravosuđa otkrila je drastične razlike u brzini kojom gruntovnice pri općinskim sudovima diljem Hrvatske rješavaju predmete.
Utvrđeno je da je čak devet od deset najsporijih gruntovnica u sklopu općinskih sudova na otocima i u priobalju, a izuzetak je samo jedan - onaj u ličkoj općini Gračac. Rekorder u sporom rješavanju predmeta je već spomenuta gruntovnica Općinskog suda u Starom Gradu na Hvaru, gdje se predmet rješava u prosjeku godinu dana.
Top deset gruntovnica
Na drugom mjestu neslavne ljestvice je gruntovnica Općinskog suda u Makarskoj, koja jedan predmet rješava u prosjeku 286 dana. Treći po neefikasnosti je zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Supetru na Braču, gdje se predmet rješava u prosjeku 237 dana. Gruntovnici Općinskog suda u Omišu za rješenje jednog predmeta treba 221 dan, u onoj u Solinu 181 dan, na općinskom sudu na Krku za to je potrebno 158 dana, gruntovnici Općinskog suda u Kaštel Lukšiću 148 dana, gruntovnici u Gračacu 145 dana, malološinjskoj 125 dana, a deseto mjesto na listi najsporiji drži gruntovnica Općinskog suda u Splitu, kojoj za rješavanje jednog predmeta u prosjeku treba 99 dana.
Nasuprot rekorderima u sporosti, deset najefikasnijih gruntovnica, koje predmet riješe u prosjeku za jedan dan, na općinskim je sudovima sjevernog i istočnog dijela Hrvatske. Rekorderi u učinkovitosti su gruntovnice općinskih sudova u Vinkovicima, Virovitici, Križevcima, Rovinju, Županji, Donjem Miholjcu, Ludbregu, Slatini, Čazmi i Orahovici.
U Ministarstvu pravosuđa nisu dali jednoznačan odgovor na pitanje zbog čega su razlike u obavljanju istog posla drastične. Istina je, objasnio nam je sugovornik iz Ministarstva pravosuđa, da postoje uočljive razlike u stručnoj spremi između, primjerice, referenata zagrebačke gruntovnice, kojih većina ima višu stručnu spremu, i referenata one makarske, čiji su referenti uglavnom srednje stručne spreme.
Dio razloga možda je i u tome, kaže naš sugovornik, što referenti zaposleni u dalmatinskim gruntovnicima nerijetko imaju i druge izvore prihoda osim plaće, kao što su prihodi od iznajmljvianja apartmana. Međutim, ovako velike razlike u efikasnosti rada gruntovnica u pojedinim dijelovima Hrvatske ne mogu se, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, objasniti samo ljudskim faktorom.
Ministarska strategija
Hrvatska je kroz povijest bila u sastavu različitih država koje su imale različite sustave knjiženja vlasništva. U Međimurju je bio mađarski sustav knjiženja, u središnjoj Hrvatskoj austrijski, a u Dalmaciji talijanski i francuski, a sve je to naslijeđeno u knjigama gruntovnica. Najkompliciranije stanje je u Dalmaciji, koja je u povijesti bila najizloženija valovima iseljavanja stanovništva. Nije rijetkost da su kao vlasnici nekretnina i danas uknjiženi ljudi koji su se u Amerku ili Australiju iselili početkom 20. stoljeća.
Sve do 1990. ljudi u Hrvatskoj, ističe jedna od naših sugovornika iz zagrebačke gruntovnice, nisu toliko bili svjesni vlasništva. Nisu ga niti prijavljivali gruntovnicama jer bi u slučaju uknjižbe vlasništva nad nekretninama izgubili dječje doplatke i druga socijalna davanja.
Kako nesređene vlasničke knjige predstavljaju jedan od izvora korupcije, a i ozbiljna su prepreka trgovini nekretninama i investicijama, gotovo su svi ministri pravosuđa od 2000. do danas nastojali doskočiti tom problemu. Uvođenje prekovremenog i smjenskog rada nije urodilo znatnijim pomacima.
Aktualni ministar Orsat Miljenić odlučio se za drukčiji pristup. U svibnju ove godine pri Ministarstvu je oformljen specijalni tim zemljišno-knjižnih referenata, uglavnom iz zagrebačke gruntovnice, čija je zadaća očistiti najkritičnije gruntovnice u državi od nagomilanih predmeta. Prvi posao tog tima je čišćenje gruntovnice Općinskog suda u Makarskoj, koji je u svibnju ove godine, kad je tim počeo raditi na predmetima, imao 6649 neriješenih predmeta. Do danas je taj broj smanjen na 4275 predmeta, a u Ministarstvu procjenjuju da će do kraja godine makarska gruntovnica biti očišćena od starih predmeta. Pokaže li se model uspješnim, tim će se u prvoj polovici 2013. prihvatiti rješavanja starih predmeta u gruntovnici Općinskog suda u Supetru i na Krku.
Odred čistača
Tim referenata iz pulske gruntovnice trebao bi, doznajemo u Ministarstvu, rješavati nagomilane predmete gruntovnice u Starom Gradu na Hvaru, a referenti iz gruntovnice Općinskog suda u Rijeci trebali bi riješiti zaostale predmete u gruntovnici Općinskog suda u Malom Lošinju. Tim gruntovnice Općinskog suda u Zadru trebao bi riješiti stare predmete paške gruntovnice.
U Ministarstvu pravosuđa odlučili su formirati “odrede čistača” gruntovnica kako referenti iz najuspješnijih gruntovnica riješili zaostale predmete u onim najsporijima.
Jutarnji s referentima virovitičke gruntovnice:
‘U jednoj godini nas šest je riješilo čak 5500 predmeta’
Pet žena i jedan muškarac sjede za ovećim radnim stolom u prostoriji od 30-ak kvadrata. Okruženi knjižnim ulošcima, svi rade sve, kažu da su se sami tako organizirali, a i rezultat njihova rada dokaz je da znaju kako se radi posao.
Samo 11 žalbi
Ta šestorka čini ekipu jednog od najboljih zemljišno-knjižnih odjela u državi, onog na Općinskom sudu u Virovitici.
- Naši rezultati su takvi i to za nas nije iznenađenje. U 2011. imali smo 5500 predmeta i od toga nam je na kraju godine ostalo pet neriješenih, od kojih se jedan se odnosi na osnivanje nove zemljišne knjige za katastarsku općinu Požari, na kojoj je redio jedan referent. Inače nas je ukupno sedam, što znači da je na ostalih 5500 predmeta radilo nas šestero. U svim tim predmetima imali smo 11 žalbi - istresla je pred nas brojke voditeljica virovitičke gruntovnice Viktorija Lovrić, ponosna na svoju ekipu od šest dama i jednog gospodina.
- Svi radimo sve. Kada se završi posao, prelazi se na knjiženja, jer smo se tako organizirali i rezultat je vidljiv. Da je tako, potvrđuje i činjenica da je naša ažurnost na dnevnoj razini - pojašnjava Lovrić.
Građanima štede novac
Drugim riječima, ako dođete po zemljišnoknjižni izvadak, dobit ćete ga odmah, a morat ćete ga naručiti samo ako vam treba povijesni pregled, no i njega ćete dobiti prije zakonskog roka od 15 dana.
- Kad se radi o uknjižbi vlasništva, ono što predate danas, već sutradan bude riješeno i možete doći po vaš predmet s primjercima otpravaka za vas, banku… - pojašnjava Lovrić, ističući još jednu situaciju koja govori u prilog ažurnosti ovog odjela.
- Kada nam stranka dođe s prijedlogom za uknjižbu vlasništva i naš službenik uvidi da u tom prijedlogu ili kupoprodajnom ugovoru ne piše broj čestice, to odmah objasni stranci i uputi ga da ode k odvjetniku da se napravi ispravak ili dodatak tog ugovora. Stranka to obavi u sljedećih sat vremena i preda kompletan dokument. Da to ne učinimo, čovjek bi imao dodatne troškove i opet bi se nakon nekog vremena morao vratiti, jer bi mu prijedlog bio odbijen - zaključila je Lovrić. ( N. Patković)