Cijelo subotnje poslijepodne i večer proveo sam s dvojicom intelektualaca koji u najnovije vrijeme imaju vrlo važnu ulogu u svojevrsnom gibanju ili pokretu u Hrvatskoj što ga oni sami nazivaju “novim konzervativizmom” (dok neki govore i o “konzervativnoj revoluciji”). To su dr. Stjepo Bartulica i dr. Vice John Batarelo; prvi je predsjednik građanske udruge Centar za obnovu kulture (COK), a ujedno i povjerenik predsjednika Republike Ive Josipovića za vjerske zajednice (i to od ožujka 2010.), dok je drugi, Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije i vanjski član saborskog Odbora za dijasporu, ali, istodobno, i predvodnik udruge “Vigilare” (što na latinskom znači “biti budan”).
Sjedište je obiju udruga (COK-a i Vigilare) u Grahorovoj 4, na zagrebačkom Črnomercu, pa smo se ondje i sastali.
Dr. Stjepo Bartulica jest, uza sve ostalo, i profesor političke filozofije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Bartulica i Batarelo dugo su razmišljali hoće li mi dati intervju. Vrlo su oprezni prema medijima, osobito nakon nedavno održanog referenduma za ustavnu definiciju braka, oko kojega su se u znatnoj mjeri uskovitlale strasti. Na kraju su ipak pozitivno reagirali na moju inicijativu, naglasivši da time puno riskiriraju, da će se njihove izjave, sigurno, različito tumačiti na raznim stranama te da je ovo vrlo važan i osjetljiv trenutak i za njih same – jer je riječ o njihovu prvom izravnom istupanju u novinama (u formi intervjua); dosad su više nastupali u pozadini, gotovo kao neka vrsta “sive eminencije” određenih zbivanja ili konkretnih događaja.
Njih obojica bili su - kako su mi objasnili - i podupiratelji akcije Željke Markić i njezine udruge U ime obitelji oko nedavno održanog referenduma, ali ne i više od toga; nisu bili njegovi neposredni organizatori niti su izravno vodili ili usmjeravali kampanju oko njega. To je, kažu, ipak bio projekt Željke Markić i njezinih najbližih suradnika.
Njih dvojica, dr. Bartulica i dr. Batarelo, vršnjaci su (imaju 43-44 godine), pa se već i stoga odlično razumiju i predstavljaju sjajno uigran tandem. Općenito su u mnogočemu slični, ali ima i nekih detalja po kojima se razlikuju.
Već dugo se bavim istraživanjem političkog djelovanja hrvatske Katoličke crkve u Jugoslaviji, i u onoj prvoj i u Titovoj - s naglaskom na crkveni projekt Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Crkva je tada bila vrlo jaka, uspjela je pobijediti i Jugoslaviju i komunistički poredak (naravno, ne sama), no nije se bavila ovim pitanjima kojima se bavite vi i udruge kojima ste na čelu.
Usporedo s političkom ofenzivom Crkve u Titovoj Jugoslaviji Hrvatskom je zavladala seksualna revolucija. U modi su bile ekstremno kratke mini haljine, časopis “Erotika” (u izdanju novinske izdavačke kuće Vjesnik) bio je daleko najtiražniji list u SRH, u kinima su se redovito vrtjeli erotski filmovi... Ipak, Crkva u Hrvata bila je, rekao bih, jača nego ikad.
Kako dovesti u vezu i kako usporediti ta dva vremena, te sasvim različite situacije?
BATARELO: U pravu ste kada kažete da je 60-ih seksualna revolucija okupirala čitav svijet, pa i Hrvatsku. Katolička je crkva, naravno, i tada imala svoj moral - ali možda nije znala adekvatno odgovoriti na sve te izazove. Na njih je sustavno počela odgovarati tek s dolaskom pape Ivana Pavla II.
Međutim, prvi ozbiljniji korak na tom području napravio je još papa Pavao VI., svojom poznatom enciklikom Humanae Vitae, u kojoj se spominje i seksualni moral. Posrijedi su bile velike kontroverzije, ali je Pavao VI. proročki predvidio do kakvih bi sve posljedica moglo doći ako bi se dopustila umjetna kontracepcija.
BARTULICA: Jedna od tih posljedica je i negativan utjecaj na brak, i to u smislu: da će biti sve više razvoda, da će se obitelji raspadati i da će u demografskom smislu mnoge nacije biti ugrožene.
BATARELO: A onda je Karol Wojtyla, tj. papa Ivan Pavao II., počeo sa svojim katehezama, od 1978. nadalje - iako se i ranije, još kao krakovski nadbiskup, vrlo ozbiljno bavio tim pitanjima. On je u Poljskoj radio s mladima, sa studentima, s mladim bračnim parovima. Razumio je cijelu tu problematiku i, kad je postao papa, razvio je te svoje kateheze koje su danas poznate pod imenom “teologija tijela”.
U toj je oblasti danas u Hrvatskoj apsolutno br. 1 don Damir Stojić. On odgaja tisuće i tisuće zagrebačkih studenata upravo na toj “teologiji tijela” pape Wojtyle. To je katolički pogled na seksualnost.
Seksualnost za nas nije samo fizički čin nego jedan holistički pogled prema svrsi seksualnosti.
Ovih sam dana posjetio don Živka Kustića, u Domu umirovljenika u Klaićevoj. On tvrdi da ta pitanja, koja vi pokrećete, nisu primarni za naše društvo. Kustić smatra da sve ove polemike neće dugo potrajati, odnosno da će proći isto onako brzo kao što su se i pojavile.
BATARELO: Mi smatramo drugačije. Ako želimo jako društvo i jaku ekonomiju, taj cilj nećemo postići ako nemamo i zdrave obitelji. To je empirijski dokazano.
BARTULICA: Sam ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić tvrdi da su jedna od glavnih slabosti u hrvatskom sustavu negativni demografski trendovi. A negativne ćemo demografske trendove imati upravo onda ako budemo imali velik broj razvrgnutih brakova.
Brak i obitelj nisu izolirane teme - treba promatrati i analizirati kako te teme utječu na cijelo društvo i ekonomske procese.
BATARELO: Empirijski je dokazano da tamo gdje imate sretne brakove i sretne obitelji - da su tamo i sama djeca uspješnija, zadovoljnija, ambicioznija. U interesu je države da to pomaže.
Nažalost, ova je vlast ukinula sve obiteljske centre. Konkretno – to je učinila ministrica Milanka Opačić. Sve obiteljske slučajeve prebacila je na centre za socijalnu skrb - a ti centri onda ne znaju što bi s njima pa ih često usmjeravaju na obiteljska savjetovališta koja drži Crkva, odnosno Caritas.
Je li u pripremi neki novi referendum - npr. oko pobačaja, s ciljem da se donese zakon protiv pobačaja?
BATARELO: Kao socijalni konzervativci, smatramo da je pravo na život jedno od temeljnih ljudskih prava. I to pitanje zasigurno treba otvoriti u Hrvatskoj. Zašto bi to pitanje bilo tabu? Ali kako ćemo to pitanje otvoriti - to još ne znamo.
...