ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović , kako Jutarnji list neformalno doznaje, sredinom sljedećeg tjedna trebao bi posjetiti Sjedinjene Američke Države.
Riječ je o posjetu koji se priprema već dulje vrijeme i koji bi trebao učvrstiti partnerske odnose Hrvatske i SAD-a, doznaje Jutarnji list ekskluzivno u diplomatskim krugovima u Washingtonu. Josipović bi se, kako doznajemo, 3. svibnja trebao sastati s američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom te državnom tajnicom Hillary Clinton, a postoji mogućnost susreta i s predsjednikom Barackom Obamom. Potpredsjednik Biden je u ovoj američkoj administraciji zadužena za područje jugoistočne Europe.
Regionalna politika
Ovaj bi posjet predstavljao najveći uspjeh hrvatske politike kad je riječ o odnosima sa SAD-om. Naime, nijedan od hrvatskih dužnosnika nije imao tako bogat i sadržajan posjet SAD-u. Za to je prije svega zaslužna regionalna politika našeg predsjednika, koji se od samog početka svog mandata snažno zauzimao za pomirenje u regiji te za uspostavu odnosa uzajamnog povjerenja i suradnje.
Ratni zločini
Josipović je u svojim susretima sa svim liderima iz regije uvijek govorio o budućnosti, europskoj, te o potrebi poštovanja svih žrtava i iskazivanja punog poštovanja prema njima.
Sjedinjene Države još su od Daytonskog sporazuma od svih strana tražile da odnose razvijaju na takvim temeljima, ali do Josipovića naprosto nisu imale pravog sugovornika za tu politiku. Posjet također dolazi u vrlo osjetljivom trenutku za hrvatsku unutarnju politiku, nakon presuda Haaškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču . Upravo je Washington od formiranja Haaškog suda bio snažan zagovornik njegova rada i kažnjavanja svih odgovornh za ratne zločine. Mogla bi se, dakle, očekivati i neka od umirujućih izjava samog vrha američke politike kad je riječ o presudama.
Stanje u Srbiji
Ne treba zanemariti ni činjenicu da ovaj posjet dolazi u trenutku kada se Hrvatska nada da će privesti kraju pregovore s EU pa bi vjetar u jedra iz Washingtona mogao imati određen pozitivni utjecaj na neke od prijestolnica pri odlučivanju.
I, konačno, tu je pitanje regije. BiH je i dalje u institucionalnoj krizi i ne treba dvojiti da će Washington od hrvatskog izaslanstva tražiti da utječe na Hrvate u BiH, prije svega čelnike dvaju HDZ-a, da djeluju konstruktivno na formiranje nove vlasti.
Osim toga razmijenit će se mišljenja o stanju u Srbiji (gdje Zapad ne želi dolazak Tomislava Nikolića na vlast ) te na Kosovu, koje je uspjelo formirati vladu i započelo razgovore s Beogradom.