Povjerenik za proširenje Štefan Füle izvijestit će države članice o trenutačnoj situaciji u pregovaračkom procesu, posebice u ispunjavanju mjerila iz poglavlja koja još nisu zatvorena.
Očekuje se da će Füle ocijeniti da je Hrvatska učinila golemi napredak u Poglavlju 23 i da će dobiti zeleno svjetlo država članica za nastavak procedure zatvaranja i toga poglavlja te poglavlja o tržišnom natjecanju.
Povratak s terena
U Uniji također očekuju da će sve ići “prilično brzo”, a uz Izvješće o ispunjavanju mjerila iz Poglavlja 23, što ga je Bruxellesu poslala hrvatska Vlada, komisija će svoju ocjenu temeljiti i na izvještaju svoje “peer review” misije koja je prije tjedan dana bila u Hrvatskoj kako bi se na terenu uvjerila o ispunjavanju mjerila.
Komisiji će trebati još “nekoliko dana” da dobro prouči izvještaj hrvatske Vlade, no, kako nam je u Bruxellesu potvrdilo nekoliko diplomata EU, “sve ide u smjeru zaključenja pregovora u lipnju ili eventualno u srpnju”.
No, zaključenja neće biti bez uvjeta. Francuska je predložila, a mnoge druge države podržale, da se proces u Poglavlju 23 redovito nadzire i nakon zaključenja pregovora, sve do stupanja Hrvatske u punopravno članstvo.
Prema tim prijedlozima, svaka bi se tri mjeseca izvještavalo kako Hrvatska nastavlja ispunjavati uvjete iz poglavlja o pravosuđu, posebice u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i procesuiranju ratnih zločina.
- Tko god osvoji vlast, neće se ni u jednom trenutku moći opustiti. Ovaj ritam borbe protiv korupcije na svim razinama morat će se nastaviti.
Jamstvo članicama
To je jamstvo našim državama članicama koje se boje ponavljanja slučaja Bugarske i Rumunjske, odnosno toga da bi zaključenjem pregovora u Hrvatskoj mogla prestati borba protiv korupcije.
- To je dobro i za vas, jer ćete u Europsku Uniju doista ući 100 posto spremni - izjavio je jedan visoki diplomat Europske Unije.
Ako bi se Hrvatska previše opustila i zaključila da je sve gotovo, tj. ako bi prestao ili oslabio ritam ispunjavanja uvjeta, postojala bi mogućnost sankcioniranja.
Prema našim izvorima, osim mogućeg zaustavljanja procesa ratifikacije u nekim državama članicama, predlaže se i mogućnost uskraćivanja korištenja pretpristupnih fondova te odgode datuma pristupa Hrvatske u EU do godinu dana. Takva se odluka ne bi donosila jednoglasno, nego kvalificiranom većinom. To su dosta ozbiljne sankcije s obzirom na to da bi Hrvatska u prve dvije godine članstva trebala dobiti nešto više od 3,5 milijardi eura iz fondova.
Prema procjenama komisije, Hrvatska bi u prvoj godini članstva u proračun EU-a trebala uplatiti 609 milijuna eura, a godinu kasnije 647 milijuna.
Sve te mjere, koje je navodno predložila Francuska, a podržale mnoge druge države, rezultat su “naučene lekcije” iz prijašnjeg proširenja.