Najviše pozicionirani suci u Hrvatskoj dobro su situirani s mjesečnim neto primanjima od oko 30.000 kuna. U pravilu su vlasnici više stanova i kuća, automobila srednje i više klase. Većina ih uz redovitu sudačku plaću ostvaruje i značajne honorare koji se penju i iznad 100.000 kuna godišnje.
Kao što Zakon o DSV-u nalaže, pisanim putem zatražili smo uvid u imovinske kartice šestero visokopozicioniranih sudaca: predsjednika i potpredsjednice Vrhovnog suda Branka Hrvatina i Ane Garačić, predsjednika i potpredsjednika Državnog sudbenog vijeća, Ranka Marjana i Dražena Jakovine, te predsjednika i potpredsjednika Hrvatske udruge sudaca, Đure Sesse i Marina Mrčele. I doista, u predviđenom osmodnevnom zakonskom roku predsjednik DSV-a Ranko Marjan odobrio nam je uvid u tražene imovinske kartice, među kojima je i njegova.
Prijave svake godine
U sjedištu Državnog sudbenog vijeća, na sedmom katu bivšeg Chromosova tornja, dočekala nas je ljubazna tajnica i uručila nam fotokopije traženih imovinskih kartica. Novinarka Jutarnjeg lista trebala je samo potpisom potvrditi da je spomenute fotokopije preuzela.
U njima suci uz nekretnine, pokretnu imovinu, ušteđevinu, dionice početkom svake godine moraju prijaviti sve dodatne prihode ostvarene uz plaću u protekloj kalendarskoj godini.
Moraju navesti svaki honorar zarađen u protekloj godini, tko ga je isplatio i za koju vrstu usluge.
Detalji o tim prihodima DSV-u daju uvid je li sudac u protekloj godini primio novčani honorar koji bi ga mogao dovesti u sukob interesa. Suci su na kraju svake godine dužni prijaviti rast ušteđevine ako on nadmašuje godišnji iznos njihove neto sudačke plaće. Uvid u sudske imovinske kartice otkriva da suci iz vrha pravosudne piramide uz sudačku plaću zarađuju i visoke honorare, koji se po iznosima kadikad približavaju godišnjem iznosu plaće. Rekorderka po visini honorarnih primanja među šestero spomenutih sudaca u 2012. bila je Ana Garačić.
Hrvatin nema stan
Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, prema imovinskoj kartici, nije vlasnik ni jedne nekretnine u Zagrebu. Njegova supruga vlasnica je stana u središtu Zagreba od 60 kvadrata. Hrvatin je naveo mjesečnu neto plaću od 22.104,16 kuna, a od honorara zarađuje 7647 kuna. Kad se zbroje sudačka plaća i stalni mjesečno honorari, Hrvatin mjesečno prima približno 30.000 kuna.
Slučaj Gudelj
Ana Garačić, potpredsjednica Vrhovnog suda i predsjednica Kaznenog odjela tog suda, ima stan u Zagrebu od 87 kvadrata. Međutim, od nekretnina te sutkinje puno su zanimljivija njezina primanja. Plaća na Vrhovnom sudu joj je 18.595 kuna, a u 2012. na ime honorara zaradila 217.792 kune bruto. Ispostavlja se da je uz sudačku plaću mjesečno zarađivala 14.183 kune honorara. Najveći dio tog honorara dobila je od Hrvatske odvjetničke komore, 89.791 bruto, i to na predavanjima za vježbenike. Inženjerski biro isplatio joj je 43.011 kuna bruto, i to za izradu pregleda sudske prakse Visokog prekršajnog suda.
Sutkinja Garačić u kartici je prešutjela iznos od 125.888 kuna, koji joj je 29. svibnja 2012. isplaćen od tjednika Globus na račun sudske odštete. Sutkinja je, naime, tužila spomenuti tjednik zbog “duševnih boli jakog intenziteta” i “narušenog ugleda” prouzročenih tekstom iz 2007. u kojem su pobrojane najsuspektinije sudske presude u Hrvatskoj, a među njima i jedna s njezinim potpisom. Riječ je o presudi Vrhovnog suda RH kojom se Antuna Gudelja, ubojicu osječkoga šefa policije Josipa Reihl-Kira, oslobađa krivnje za ubojstvo Reihl-Kira jer je sudsko vijeće pod predsjedanjem Ane Garačić na ubojicu primijenilo Zakon o aboliciji.
Marjan s tri stana
Zagrebački Općinski sud međutim uvažio je njezinu tužbu protiv Globusa s obrazloženjem da je u slučaju Gudelj sutkinja Garačić imala izdvojeno mišljenje. Taj sud nije zanimala činjenica da zbog načela tajnosti sudskog vijećanja i glasovanja nitko izvan sudskog vijeća, pa dakle ni novinar, ne smije doznati kako su suci pojedinačno glasovali. Ono što je za novinara relevantno jest objavljena presuda, a ispod nje u slučaju Antuna Gudelja stoji potpis Ane Garačić. Premda je dosuđeni iznos odštete u 2012. osjetno “podebljao” njezinu imovinu, sutkinja ga je izostavila iz godišnjeg izvješća o primanjima u 2012. Prema Zakonu o DSV-u, sudac koji prešuti podatke u imovinskoj kartici podliježe disciplinskoj odgovornosti. Od predsjednika DSV-a Ranka Marjana nismo međutim, uspjeli dobiti odgovor hoće li protiv potpredsjednice Vrhovnog suda, na kojemu je i sam sudac, pokrenuti disciplinski postupak.
Sudac Ranko Marjan sa suprugom je vlasnik triju stanova u Zagrebu te etaže obiteljske kuće na Krku. Na honorarima mjesečno zarađuje 5800 kuna.
Dražen Jakovina, zamjenik predsjednika DSV-a i sudac Županijskog suda u Zagrebu, posjeduje dva stana u Zagrebu. Sudačka plaća mu iznosi 13.900 kuna neto, a uz nju prima honorar od 3000 kuna za članstvo u DSV-u.
Gdje Sessa živi?
Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca i sudac Vrhovnog suda, prijavio je pola obiteljske kuće s vrtom u Dubrovniku, stan od 66 četvornih metara u Zagrebu. Sessa navodi da je supruzi darovao stan u Velom Lošinju kupljen od sudskih odšteta koje je naplatio nakon dobivenih parnica protiv Dobroslava Parage, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije, te manjim zajmom od obitelji. Od redovitih prihoda taj je sudac prijavio plaću od 18.400 kuna te 3300 kuna koje mjesečno dobiva od najma stana u Zagrebu (nejasno je iz kartice u čijem stanu Sessa živi ako jedini stan koji posjeduje u Zagrebu iznajmljuje). Sessa je lani na honorarima u prosjeku zaradio oko 9500 kuna mjesečno.
Marin Mrčela, potpredsjednik Udruge hrvatskih sudaca i sudac Vrhovnog suda, spada u nekretninske sretnike. U Zagrebu posjeduje dva velika stana, kuću u Tugarima sa zemljom. Sve tri nekretnine darovali su mu roditelji.
Kao sudac Vrhovnog suda prima plaću od 18.000 kuna neto. Uz plaću, u 2012. zaradio je i dodatne prihode od 144.471 kunu neto.