Kazimir Bačić na dužnost glavnog ravnatelja HRT-a stupio je prije godinu i pol dana, u veljači 2017. Na tome mjestu se, kaže, brzo snašao. Nije mu bilo nepoznanica, jer je dobro upućen u televizijske poslove.
Na HRT-u je, naime, još od 1984., a od tada do danas obavljao je niz funkcija. Ipak, Bačić je rijetko istupao u medijima, a u ovom prvom velikom intervjuu otkako je postao glavni ravnatelj otvoreno je govorio o poslovanju HRT-a, gledanosti, planovima, ali i o aferama koje su u posljednje vrijeme potresle javnu televiziju.
Kakvi su poslovni i financijski rezultati HRT-a u ovom trenutku?
- HRT u ovom trenutku ostvaruje dobre poslovne rezultate, provodimo mjere stabilizacije poslovanja te očekujemo da i ova godina bude financijski iznimno uspješna kao i prethodna, u kojoj smo, da podsjetim, imali 100 milijuna kuna dobiti, čime smo djelomično sanirali prenesene gubitke. Za ilustraciju mogu samo dodati da smo znatno smanjili zaduženost te refinancirali sve postojeće kredite i prosječna kamatna stopa nam je ispod dva posto.
Vašu kuću u zadnje je vrijeme potresao niz skandala - afera s Dragom Ćosićem i preprodajom ulaznica na SP-u, izvanredni otkaz Hrvoju Zovku, gotovo dvosatni prekid programa... Što se događa s HRT-om?
- Ništa se dramatično ne događa što se nije događalo tijekom povijest postojanja HRT-a. Neki su možda odlučili zatvarati oči pred nepravilnostima, nezakonitim radnjama ili napadima na drugu osobu, a ja sam odlučio poštovati zakone i ne tolerirati ono što nije normalno da se tolerira i sliježe ramenima. Nikakve nezakonitosti i nikakvo nasilje neću tolerirati. Na žalost, događaji i okolnosti vezane za ulaznice za Svjetsko prvenstvo u Rusiji narušile su ugled EBU i HRT-u jer se radilo o međunarodnom skandalu koji je pokrenula Fifa, a rezultiralo je otkaz ugovora o radu za dvojicu zaposlenika HRT-a. Uslijed kvara u trafostanici koji su naši radnici otklonili u najkraćem roku, došlo je do kraćeg prekida programa. Pokrenuli smo sudski postupak osiguranja dokaza i u tijeku je izrada nalaza i mišljenja vještaka. Nakon što isti dobijemo, poduzet ćemo odgovarajuće korake i o svemu obavijestiti javnost.
Izvanredni otkaz Hrvoju Zovku izazvao je niz reakcija u javnosti. Je li riječ o drastičnoj mjeri s obzirom na to da je posrijedi svađa s urednicom? Gotovo i nema redakcije u kojoj se novinari i urednici ne posvađaju, pa se ne sjećam da je netko zbog toga dobio izvanredni otkaz?
- Nije tu riječ o svađi s urednicom, tu se radi o grubom napadu na urednicu. Medijska smo kuća i naravno da jako dobro znamo razlikovati svađu urednika i novinara te napad, prijetnje i uvrede. U ovom slučaju grubo se prešla granica obične svađe. Svemu je svjedočilo četvero zaposlenika! Odmah smo zatražili očitovanja urednice IMS-a Katarine Periša Čakarun, Hrvoja Zovka te četvero svjedoka koji su se tu zatekli. Odluka nije bila ni ishitrena niti ju je bilo jednostavno donijeti, međutim, nasilje se ne smije tolerirati. Time šaljete poruku ostalima da je to obrazac dopuštenog ponašanja. Što sam trebao čekati, da za dva dana netko nekoga i ozlijedi, smatrajući da je sve dopušteno. Ovo je velika kuća s oko 2800 zaposlenih i red mora postojati. Ako hoćete, ovdje je i muškarac napao ženu, nitko u društvu na to ne bi smio zatvarati oči.
O kakvom je konkretno napadu bilo riječ?
- Riječ je o grubom, neprimjerenom ponašanju koje je suprotno svim internim aktima, te prijetnjama. Pretpostavljam da će to imati svoj sudski epilog i zbog toga ne bih ulazio u detalje.
Koliko je takvoj drastičnoj mjeri pridonijela činjenica što je Zovko predsjednik Hrvatskog novinarskog društva?
- Nimalo. To što je Hrvoje Zovko predsjednik HND-a s tom odlukom nema apsolutno nikakve veze. Treba imati na umu da funkcija nikome ne daje za pravo da se nasilno ponaša.
Priopćenje o izvanrednom otkazu Zovku najprije ste poslali medijima. Zašto o tome prethodno niste njega obavijestili nego je tome doznao iz medija?
- Zato što se to jutro Hrvoje Zovko uopće nije pojavio na svom radnom mjestu. Otkaz mu je upućen na adresu stanovanja.
Kad je Zovko dao ostavku na mjesto izvršnog urednika HTV4 u obrazloženju je naveo da to čini zbog cenzure, nemogućnosti izbora tema i gostiju te zbog loših tehničkih uvjeta. To su ozbiljne optužbe. Zašto se HRT o tome nije očitovao? Jeste li istražili te navode i kakva su saznanja?
- Naravno da smo istražili te navode i potpuno ih odbacujemo. To su zlonamjerne i manipulativne optužbe. Ja kao glavni ravnatelj nemam pravo miješati se u sam program, ali sam obavio razgovore s ravnateljem programa, glavnim urednikom televizije. Treba imati na umu činjenicu da HTV4 ima urednika kanala, urednicu IMS-a, a emisiju koju spominje Hrvoje Zovko uređuju dva urednika. Upravo to što je naveo u obrazloženju, da mu je zabranjeno da se bavi HDZ-om, bilo je u programu, politički analitičar kojeg je predložio Hrvoje Zovko zajedno s urednikom Petrom Vlahovom. I dan ranije na istu temu političke situacije u Hrvatskoj pa i HDZ-a gostovali su politički analitičari. Petar Vlahov, koji je urednik iste emisije, ne smatra da je cenzuriran ili onemogućen pri izboru tema.
Naglašavam da je međunarodna organizacija SEEMO koja se bavi praćenjem sloboda medija, u svom ovogodišnjem izvješću ocijenila da se stanje na HRT-u poboljšava u odnosu na 2016., da raste domaća proizvodnja programa, te da se smanjuje pad gledanosti. Tehnički uvjeti su primjereni obimu i vrsti programa. Moramo imati na umu da HRT dnevno proizvodi veliku količinu informativnih i ostalih programa uživo što je vrlo zahtjevno.
Rekli ste, a naveli ste i u priopćenju o Zovku, da se na HRT-u ne provodi nikakva cenzura. Zovko je, međutim, izjavio kako mu je na HRT-u rečeno: “Ne diraj u HDZ, bavi se samo SDP-om”. Što to znači? Kako biste to nazvali, ako nije cenzura?
- Već sam vam odgovorio. HTV se bavi i HDZ-om i SDP-om i svim ostalim političkim strankama i aferama s ove ili one strane, što je vidljivo u našem programu. Ne postoji niti jedna afera bilo koje vrste, a koju HTV u svom Informativnom programu nije zabilježio. U današnje vrijeme tolikog broja medija nezamislivo je cenzurirati vijesti, ako je nešto događaj, onda se to i radi isključivo profesionalno i odgovorno. Odbacujem zlonamjerne i manipulativne optužbe o cenzuri.
Zašto ste se u obrazloženju izvanrednog otkaza Zovku pozvali na Istanbulsku konvenciju kad ona još nije bila stupila na snagu, to će se dogoditi 1. listopada?
- Zato što je ovdje riječ o napadu muškarca na ženu, zato što osuđujem svaku vrstu nasilja, a posebno nasilje nad ženama. Samo zato što je netko muškarac ne daje mu za pravu da bude nasilan. Pitam vas, da je drugačija situacija, da je na tome mjestu šefa IMS-a bio muškarac, bi li drugi muškarac dao sebi za pravo da bude nasilan? Uvjeren sam da ne bi.
Sudski spor protiv HRT-a zbog otkaza prije nekoliko mjeseci dobio je novinar Saša Kosanović kojeg ste morali vratiti na posao, a prije par dana spor je dobila i zaposlenica HRT-a Marina Pavičić koja je javnu TV tužila zbog mobinga. Mislite li da bi tako mogao završiti i slučaj sa Zovkom, da ga morate vratiti na posao? Jesu li neke vaše reakcije ipak ishitrene?
- Ne želim komentirati radne sporove pokrenute prije mog mandata. Što se tiče, kako ga zovete, slučaja Zovko, uveo sam procedure kojih se pravna služba mora pridržavati, te je ona nadležna da nakon konzultacija s odvjetnikom predloži postupanje koje odgovara konkretnom događaju. Slijedom toga, očito je da moje reakcije nisu ishitrene.
Marina Pavičić koja je sada dobila spor protiv HRT-a zbog mobinga žalila se na svoju bivšu šeficu Milicu Pavelić i to zbog verbalnog i fizičkog zlostavljanja. Na sudu je dokazano da je Pavelić zlostavljala zaposlenicu Pavičić. Kako to da gospođa Pavelić nije dobila otkaz nego još radi na HRT-u, iako su optužbe protiv nje dokazane i na sudu?
- Informacija o kojoj govorite pojavila se na webu u petak popodne. Nakon što dobijem na uvid konkretnu presudu, istu ću proučiti i poduzeti odgovarajuće korake.
S obzirom na slučaj Zovko, koristi li se HRT dvostrukim mjerilima i kriterijima kad je riječ o dijeljenju otkaza svojim zaposlenicima?
- Dok sam je glavni ravnatelj, neće biti dvostrukih mjerila.
Ima još primjera. Imate novinare koji u programu iznose neistine, nameću svoje stavove, nisu objektivni i otvoreno agitiraju za jednu stranu poput Karoline Vidović Krišto koja je to ponavljala više puta, unatoč upozorenjima nadređenih. Kako to da ona za takve pogreške zasluži samo suspenziju, a netko zbog svađe s urednikom izvanredni otkaz?
- Već sam prethodno naglasio da se nije radilo samo “o običnoj svađi” već o nasilničkom ponašanju, a što se tiče Karoline Vidović Krišto, u tijeku je njezino raspoređivanje na druge poslove, sukladno prijedlogu ravnatelja programa.
Što su vaši aduti za borbu s komercijalnim televizijama koje se stalno hvale da imaju bolju gledanost od HRT-a?
- Mi se protiv komercijalnih televizija prvenstveno moramo boriti kvalitetom, a ne bih se složio da je gledanost uvijek na strani komercijalnih televizija, što pokazuju i rezultati nezavisne agencije za gledanost u prvih devet mjeseci u 2018. godine. Mi kao javni servis ne kupujemo turske sapunice, već ćemo se boriti protiv komercijalnih televizija s jakim domaćim dramskim, dokumentarnim i sportskim programom. Uz to, nakon razgovara s vodećim svjetskim produkcijskim kućama izabiremo najbolje svjetske filmove i nagrađivane serije.
Prema istraživanjima, gledanost HRT-a i Informativnog programa drastično je pala. Što mislite učiniti da popravite tu situaciju?
- Prvo, to nije istina. Ja primjećujem da se ta neistina često vrti u hrvatskim medijima, a situacija je potpuno drugačija i to ne na način da je mi takvu vidimo, nego to vide i agencije koje se bave gledanošću. Nakon 2011. zaustavljen je ponovno pad gledanosti. Od svih europskih javnih televizija, HRT se nalazi u gornjoj trećini i najgledanija je javna televizija na ovim područjima. Očekujem na kraju ove godine još bolje rezultate s obzirom na cijelo odlično ljeto koje smo imali. Možda su komercijalne televizije aktivnije po pitanju vlastite promidžbe, ali rezultati govore potpuno drugačije, nama u korist. S druge strane, gledanost informativnog programa raste, što nam govore i podaci da je u nekim danima tijekom ljeta središnji Dnevnik bio gledaniji od dnevnika komercijalnih televizija. Iako nam rezultati gledanosti idu u korist, mi s njima nismo zadovoljni, ja očekujem da ćemo baš u ovom segmentu vrlo brzo biti među 12 najgledanijih javnih televizija u Europi.
Što je, po vama, glavni problem lošeg rejtinga HRT-a?
- Zapravo sam na to pitanje upravo odgovorio. Povećanjem od 7 posto u odnosu na prošlu godinu ne može se govoriti o lošem rejtingu HRT-a.
Ipak, utjecaj i snaga neke TV mjeri se po njenom Informativnom programu, a dojam je da gledatelji gube povjerenje u Dnevnik. HRT rijetko prvi otvori neku temu ili aferu, druge TV kuće se puno brže...?
- Informacije koje HRT objavljuje moraju biti provjerene. Borimo se protiv fake newsa. Možda nismo uvijek prvi, ali naše su informacije provjerene, sigurne i relevantne. Kao javna TV ne možemo sebi dopustiti gafove. U konačnici, kad se radi o ozbiljnim temama, gledatelji se uvijek pouzdaju u HRT. U zadnjih par mjeseci odradili smo niz velikih projekata - SP u Rusiji, doček “vatrenih”, tužan ispraćaj Olivera Dragojevića... HRT je i na tim projektima pokazao svoju snagu i funkciju da informira javnost. Cijeli svijet je to prenio.
Niz urednika iz vaše kuće lošu gledanost opravdava time kako za javnu TV gledanost nije toliko važna jer se moraju pokriti i drugi sadržaji – znanstveni, kulturni, obrazovni i slično, koji možda široj publici nisu toliko atraktivni. No, jedan od televizijskih doajena Miro Lilić izjavio je nedavno kako je gledanost itekako važna. Na što se onda, kako je to rekao Lilić, troši pretplatnički novac?
- Moje mišljenje je da gledanost u radu javne televizije nije najbitniji segment programa, ali je izuzetno važan, jer ako nisi gledan, onda nisi relevantan. Točno je i to da mi po ugovoru s Vladom RH moramo imati u pojedinim dijelovima dana određene žanrove, odnosno veću i manju količinu domaćeg i stranog programa tako da urednicima, nakon što ispoštuju te segmente, ne ostaje velik prostor za kreativu. Svjesni ste da određeni segmenti programa koje mi moramo imati na svojim kanalima nemaju veliku gledanost, kao što su dobar dio dječjeg programa, programa iz kulture, religijskog programa, programa za nacionalne manjine i slično, ali mi pokušavamo privući gledatelje edukativnim i zabavnim emisijama poput “Hrvatskih velikana” Roberta Knjaza.
Koliki je udarac za HRT to što ste ostali bez prijenosa utakmica hrvatske nogometne reprezentacije koje sada prikazuje Nova TV, pogotovo nakon uspjeha u Moskvi, ali i drugih atraktivnih utakmica poput Lige prvaka, od čega HRT može prenositi samo jednu utakmicu srijedom. Što to znači za HRT i u financijskom smislu?
- To je ozbiljan udarac za HRT, međutim, kada pogledate druge javne televizije u Europi, one se također bore s komercijalnim televizijama i nerijetko ostaju bez prava na gledanja reprezentacije, Lige prvaka, Eurolige i slično. Ne samo mi već i druge javne televizije gube bitku godinama s komercijalnim televizijama i njihovim ulagačima koji u određenom trenutku ne pitaju za cijenu i neracionalno kupuju prava za najveće svjetske događaje. Cijene nogometnih prava, pogotovo reprezentacija, otišle su u nebo i mi takav ogroman trošak u ovom trenutku nismo mogli podnijeti. Usporedbe radi, morali bismo dati trećinu godišnjeg proračuna za takva prava, te jednostavno u tom kontekstu ne bismo mogli ispuniti ugovor s Vladom i emitirati dogovoreni program. Nadam se da će se u bližoj budućnosti tržište stabilizirati i da ćemo opet biti u prilici vidjeti reprezentaciju, uz podatak da smo Svjetsko prvenstvo u nogometu, u Kataru 2022., osigurali na Hrvatskoj televiziji.
Zašto je Uprava HRT-a tražila da se na izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a stavi oznaka poslovne tajne? Na saborskom Odboru za medije, prije par dana, to je izazvalo niz kritika oporbe, a prvi put je i novinarima zabranjeno da prisustvuju na tom dijelu sjednice. Na temelju čega je stavljena oznaka poslovne tajne, HRT se financira javnim novcem?
- Kada govorimo o restrukturiranju HRT-a bitna odrednica toga restrukturiranja je i težnja da HRT postane ozbiljna ustanova. Sukladno tome uobičajeno je da se na službene dokumente najviših tijela svakog poslovnog subjekta stavi oznaka poslovne tajne. Sva izvješća tijela HRT-a su dostupna osnivaču, Hrvatskom saboru, pa time i apsolutna kontrola nad javnim novcem.
Ne baca li to dodatne sumnje na poslovanje HRT-a, s obzirom na to da je prošle godine razriješen NO HRT-a i to nakon što je u svom izvješću naveo da je na HRT-u uočio nepravilnosti, pa i nezakonitosti?
- Koliko mi je poznato, navedeno izvješće Nadzornog odbora HRT-a dostavljeno je DORH-u pa je na tom tijelu da ispita sve eventualne nezakonitosti. Moram podsjetiti da je Hrvatski sabor razriješio bivši Nadzorni odbor zbog kršenja zakona, a ne kako vi sugerirate u svom pitanju, zbog ukazivanja na nepravilnosti.
Pripremamo povratak izbora za Euroviziju i 'Voicea'
Vaši planovi za HRT za sljedeću godinu, planiraju li se kakve reorganizacije, ulaganja, novi projekti?
- U sljedećoj godini planiramo nastavak započete reorganizacije u svrhu poboljšanja efikasnosti, a sve u cilju poboljšanja kvalitete radijskih i televizijskih programa. U tijeku je izrada financijskog plana za 2019. gdje se predviđaju investicije u novu tehnološku opremu i infrastrukturu vrijedne oko 80 milijuna kuna. Također je u planu obnova dopisništva u Dubrovniku te nastavak opremanja dopisništava HRT-a u zemlji i inozemstvu. Posebno treba naglasiti pripreme za praćenje predsjedanja Hrvatske Europskom unijom 2020.
Priprema li se neka emisija koja će biti iznenađenje za gledatelje, primjerice, neki veliki zabavni projekt što ga dugo nije bilo na HRT-u?
- Kako je 2018. godine bila izuzetno financijski opterećena zbog sportskih događaja, u 2019. pokrećemo ili nastavljamo niz velikih projekata u Zabavnom programu kao što su emisije “Voice”, “Pjevanje sa zvijezdama”, “Milijunaš”, “Lijepom našom”, “Volim Hrvatsku” i ostale uspješnice, a tu je novo izdanje emisije “A strana”, vrhunski format glazbenog showa, osmišljen i realiziran isključivo snagama HRT-a. Trenutno se radi na projektu za izbor pjesme koja će Hrvatsku predstavljati na Eurosongu - Dora 2019. u Opatiji.