LJUBLJANA - Visoki diplomatski krugovi potvrdili su u neformalnom razgovoru za Jutarnji list kako je iz Ljubljane upućen relativno kompromisni prijedlog za rješavanje hrvatsko-slovenskog spora oko štediša Ljubljanske banke.
Slovenija je - tvrdi se u diplomatskim krugovima - pristala vratiti dug koji iznosi 278 milijuna eura, ali zauzvrat od Hrvatske traži povrat duga za neotplaćene kredite što ih je Ljubljanska banka dala poduzećima u Hrvatskoj.
Prema tvrdnjama slovenskih dužnosnika, zajedno s kamatama, riječ je o približno 130 milijuna eura, dok hrvatska Vlada barata s brojkom od sedamdeset milijuna eura. Pristane li naposljetku na ovaj zahtjev, Hrvatska će od Slovenije dobiti oko 150 milijuna eura. I ono što je daleko najvažnije, brzu ratifikaciju članstva u Europskoj Uniji.
Ponuda se razmatra
Prema informacijama iz hrvatske Vlade, slovenska se ponuda ozbiljno razmatra. Ovo ne znači da će sigurno biti prihvaćena, međutim, već to što se najnoviji prijedlog razmatra, govori koliko je ozbiljno shvaćena ponuda iz Ljubljane.
U utorak su u Bruxellesu Vesna Pusić i Karl Erjavec pregovarali o tzv. prenesenoj štednji. Dio štediša Ljubljanske banke početkom devedesetih prenio je svoju štednju na hrvatske banke. Od ukupno oko 460 milijuna eura u poslovnici Ljubljanske banke u Zagrebu na hrvatske banke preneseno je oko 278 milijuna eura - i o tom se iznosu ovdje odlučuje - dok je 130 tisuća štediša zadržalo svoje štedne knjižice Ljubljanske banke, na kojima je ostalo 185 milijuna eura.
Nakon dvosatnog sastanka, Erjavec je izjavio kako misli da je rješenje vrlo blizu, dok je Vesna Pusić iznijela uvjerenje kako razvoj događaja ide u pravom smjeru.
Novi sastanak
Idući slovensko-hrvatski sastanak zakazan je za srijedu, 6. veljače, i tada će se definitivno znati je li Vlada Zorana Milanovića prihvatila posljednju ponudu iz Slovenije.
Zastupnici: Slovenija nas stalno ucjenjuje
Zlatko Komadina (SDP):
Diplomacija kao diplomacija. Mislim da bi se susjedi prvi trebali i ponašati kao pravi prvi susjedi.
Gordan Jandroković (HDZ):
Važno je osigurati da slovenski parlament ratificira ulazak u EU, ali i da hrvatski štediše budu obeštećeni na adekvatan način i da pritom RH ne odustane od prava da Ljubljanska banka vrati novac. Ključno je razdvojiti ta dva pitanja - ratifikaciju i Ljubljansku banku. Ne vjerujem da je u tako kratkom vremenu moguće pronaći jedno pravedno rješenje za povrat duga Ljubljanske banke.
Boro Grubišić (HDSSB):
Slovenija s problemom Ljubljanske banke ucjenjuje Hrvatsku. Da to nije ucjena, onda to ne bi ni bio problem.
Nikola Vuljanić (Laburisti):
Diplomacija i politika su umjetnost nalaženja kompromisa. Mislim da će to popuštanje biti minorno u odnosu na ono što Slovenci traže na početku.