Umjesto preko Dubrovnika, Crnu Goru i Albaniju sa zapadnom Europom autocesta će najvjerojatnije povezivati preko područja susjedne Bosne i Hercegovine. Informacija je to koju nam je potvrdio dobro upućeni sugovornik iz Vladinih krugova, koji ističe da je načelna odluka o tome zapravo već donesena.
- Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama - ističe naš izvor.
To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom. Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jedan trak, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje naš izvor, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjh graničnih prijelaza. Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne prometnice.
Cavtat, 250814. Predsjednik Vlade RH Zoran Milanovic ugostio je u restoranu Leut u Cavtatu predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rama, predsjedavajuceg Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevandu i predsjednika Vlade Crne Gore Mila Djukanovica.Na fotografiji: Vjekoslav Bevanda, Milo Djukanovic, Edi Rama i Zoran Milanovic.Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Cavtat, 250814. Predsjednik Vlade RH Zoran Milanovic ugostio je u restoranu Leut u Cavtatu predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rama, predsjedavajuceg Vijeca ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevandu i predsjednika Vlade Crne Gore Mila Djukanovica.Na fotografiji: Vjekoslav Bevanda, Milo Djukanovic, Edi Rama i Zoran Milanovic.Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Šefovi vlada BiH, Crne Gore, Albanije i Hrvatske, Vjekoslav Bevanda, Milo Đukanović, Edi Rama i Zoran Milanović, sastali su se zbog dogovora o konferenciji u Berlinu (FOTO: Tonči Plazibat/CROPIX)
Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
- To je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu - kaže Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.
Cijelu priču oko povezivanja Dubrovnika i juga Hrvatske s ostatkom države treba gledati u širem kontekstu. Kao što je EU svojedobno krojio okvire za povezivanje Baltika i Podunavlja sa zapadom Europe, tako mu je sada u fokusu čvršće povezivanje zemalja zapadnog Balkana s Unijom. Instrument za to je i gradnja 1080 kilometara duge Jadransko-jonske autoceste od Trsta u Italiji do Patrasa u Grčkoj.
- Put zemalja regije u EU vodi i njihovim prometnim povezivanjem s EU-om. Istodobno, to je jasna poruka da im je mjesto u EU - jednoglasni su naši sugovornici. Najveći dio te autoceste preko hrvatskog teritorija ionako je već izgrađen: preostaje još gradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve (ako se od toga ne odustane), kao i spoj Rijeke s Trstom, za što treba osigurati suradnju susjedne Slovenije. Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem tjedna, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, održava u Berlinu.
Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine financirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Gradnja Jadransko-jonske autoceste u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumenatcija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije.
POMOĆ POSRNULOJ INDUSTRIJI ‘To će biti spas za domaću građevinu’
Gradnju Jadransko-jonske autoceste priželjkuju i hrvatski građevinari, koje je kriza bacila na koljena. Jure Radić, predsjednik Nadzornog odbora IGH, smatra da je Jadransko-jonsku autocestu moguće izgraditi i prije 2030. godine. On ističe kako će se građevinski i prometni stručnjaci iz Hrvatske i okolnih država do kraja godine sastati na skupu u Dubrovniku upravo na temu Jadransko-jonske autoceste, te da će političarima predložiti konačan izgled trase.