StoryEditor
PREDSJEDNIK VLADE I ŠEF HDZ-a

EKSKLUZIVNO U JUTARNJEM: INTERVJU S ANDREJEM PLENKOVIĆEM 'Mi smo u ratu protiv virusa, panike i negativnih društveno ekonomskih posljedica pandemije'

Intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem radili smo u dosad neviđenim okolnostima. Mandat mu je u Vladi počeo krizom u Agrokoru, a završit će s epidemijom dosad neviđenih razmjera koja će utjecati na sve pore društva; od zdravstva, preko gospodarstva, do socijalnih kontakata. U nedavno uređenoj sobi gdje se održavaju sjednice Užeg kabineta, a koja još uvijek miriše po friškoj boji i koja je opremljena namještajem hrvatskog dizajna i najnovijom tehnikom, čekali smo premijera više od sat vremena
 Boris Kovačev / CROPIX

Intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem radili smo u dosad neviđenim okolnostima. Mandat mu je u Vladi počeo krizom u Agrokoru, a završit će s epidemijom dosad neviđenih razmjera koja će utjecati na sve pore društva; od zdravstva, preko gospodarstva, do socijalnih kontakata. U nedavno uređenoj sobi gdje se održavaju sjednice Užeg kabineta, a koja još uvijek miriše po friškoj boji i koja je opremljena namještajem hrvatskog dizajna i najnovijom tehnikom, čekali smo premijera više od sat vremena.

Nismo mu to zamjerili jer je upravo održavao posljednje sastanke s Kriznim stožerom zbog koronavirusa, unutar stranke je također donesena odluka da se otkazuju svi stranački skupovi, a iz sata u sat mijenjao se broj oboljelih od ove pošasti koja je poharala svijet. Rukovali se nismo, sukladno preporukama epidemiologa, premijer se samo naklonio.

Zdravstveni sustav i sustav civilne zaštite pokazali su da se odlično nose s krizom zbog koronavirusa. Što je s gospodarskim resorima u Vladi, pripremaju li se neke mjere pomoći gospodarstvu?

- Mi smo u ratu protiv virusa, u ratu protiv panike i u ratu protiv negativnih društveno-ekonomskih posljedica ove globalne pandemije. U postupanju prema suzbijanju koronavirusa pratili smo na vrijeme situaciju u Kini i poduzeli prve zaštitne mjere i prije nego što je WHO proglasio opasnost od epidemije. Mjerama prevencije poduzeli smo sve da zadržimo širenje ove pandemije pod kontrolom kako bismo zaštitili naše sugrađane. Postupno smo podizali nadzor u zračnim i pomorskim lukama diljem Hrvatske u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, graničnom policijom, hitnom medicinskom pomoći, graničnim sanitarnim inspektorima, županijskim epidemiolozima i avioprijevoznicima. Sve je to pridonijelo tome da dinamika rasta oboljelih u Hrvatskoj bude niža nego u drugim europskim zemljama.

Vodimo brigu o stabilnosti hrvatskoga gospodarskog i financijskog sustava. Nakon telefonske sjednice Europskog vijeća i konzultacija s čelnicima Europske komisije i Europske središnje banke, koje smo održali, razmatramo jedinstven europski odgovor na nove okolnosti koje se razvijaju. Što se tiče ekonomskih mjera Vlade RH, fokusirat ćemo se na očuvanje radnih mjesta i rješavanje likvidnosti naših poduzetnika na čije poslovanje ova kriza utječe.

Odgodit ćemo plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i plaćanje doprinosa. Za premošćivanje nastalog likvidonosnog jaza zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, potrebna sredstva će se osigurati u državnom proračunu kako bi se osigurala održivost financiranja na cijelom području RH. Stoga će Vlada idući tjedan u žurnu saborsku proceduru uputiti izmjene odgovarajućih zakona. Pritom ćemo utvrditi kriterije za odgodu navedenih plaćanja i usmjeriti mjere na one poduzetnike koji su direktno pogođeni. Također, vodit ćemo brigu o likvidnosti u smislu kreditnih aranžmana.

Održali smo sastanke sa svim akterima iz gospodarskog života Hrvatske, od HUP-a, HGK, HOK-a, hrvatskih izvoznika, HPK, HNB-a, HBOR-a, HUB-a, s namjerom da se izradi zajednički paket mjera za pomoć gospodarstvu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izišla je s investicijskim planom koji sadrži mjere i sredstva, a koji će se staviti na raspolaganje državama članicama u novim okolnostima. EK predviđa paket pomoći od 37 milijardi eura i dio toga ćemo također nastojati što bolje iskoristiti. Sljedeći tjedan ministar Marić predsjedat će Vijećem za ekonomska i financijska pitanja EU na kojemu će biti riječ o mjerama za podršku poslodavcima i gospodarstvu.

Prijeti li Hrvatskoj recesija zbog koronavirusa i možemo li uskoro očekivati rebalans proračuna?

- Ministri iz gospodarskih resora na dnevnoj bazi vode računa o svim nepredvidivim efektima. Isplata plaća i mirovina nije upitna. Zahvaljujući ostvarivanju gospodarskog rasta na zdravim temeljima te racionalnom vođenju javnih financija, hrvatsko gospodarsko otpornije je na krize i izazove nego što je to bilo ranije. Teško je predvidjeti sve gospodarske i financijske učinke pandemije, ali sam uvjeren da smo zajedno s aktivnostima hrvatskih gospodarstvenika spremni i iz ove situacije izići stabilni.

Ministar financija Zdravko Marić je u svakodnevnom kontaktu s predstavnicima gospodarstva, osobito onima iz prehrambene industrije, maloprodajnih i distribucijskih lanaca koji su zaduženi za opskrbu hranom i drugim namirnicama. Apeliramo na sve građane da masovno ne odlaze u trgovine jer za to nema razloga. Što se tiče turizma, do 29. veljače ove godine bilježimo porast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje lani. Uslijed širenja koronavirusa bilježimo određeni pad broja novih rezervacija koji ćemo, vjerujem, nadoknaditi. Sastali smo se u Umagu s čelnicima nekoliko velikih hotelskih poduzeća. Vodimo računa o zdravlju i sigurnosti hrvatskih građana, ali istodobno izbjegavamo stvaranje panike, koja je nepotrebna, štetna i negativno bi utjecala na gospodarstvo, osobito turizam. Razmatramo mjere koje bi trebale pomoći turističkom sektoru.

Je li već sada jasno da nećemo ostvariti zacrtani rast BDP-a i zašto se nismo pripremili za ‘crne dane’? Javni sektor i dalje raste, jesu li izostale prave reforme državnog i javnog sektora?

- Za razliku od svih vlada prije, naša Vlada ostvaruje proračunski višak ili uravnoteženi proračun, što nam omogućuje da se, kada dođe kriza, s njome puno lakše nosimo i da možemo isplaćivati plaće i mirovine. Imamo zdravi gospodarski rast koji se temelji na razduživanju te zadnje izdanje obveznice koje je refinancirano i sada godišnje plaćamo 715 milijuna kuna manje kamata, što su tri godišnja proračuna Ministarstva turizma. To je politika odgovornog vođenja javnih financija.

Mi smo konsolidirali financije na način da se vodimo logikom dobroga gospodara, odnosno trošimo koliko zarađujemo, a ono što nam ostaje viška, time smanjujemo dug, što se vidi po brzom smanjenju javnog duga, koji je je 2015. bio 85 posto BDP-a, a na kraju 2019. očekujemo da bude na razini između 71,5 i 72 posto. Istodobno, podigli smo investicijski kreditni rejting, što je Hrvatsku učinilo vidljivom kod onih ulagača kojima uopće nismo bili na radaru. To automatski znači manje kamate za gospodarstvo i za građane. Sve to imalo je za posljedicu rast minimalnih plaća, rast prosječnih i medijalnih plaća te mirovina. Imamo i nikad više zaposlenih još od 1990. te nikada manje nezaposlenih.

Što se tiče racionalizacije troškova svih subjekata koji su na državnom proračunu, to je poruka koju kontinuirano upućujem i ministrima i drugima. Uvijek se može tu napraviti korak više, a pritom je važno da smo mi snažno podigli iskoristivost europskih fondova; na početku smo imali 9 posto ugovorenih i 1 posto isplaćenih sredstava, a sada smo na 88 posto ugovorenih i 33 posto isplaćenih, a europski fondovi predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj. Kada gledamo kumulativno, može se još uštedjeti i to su koraci koje ćemo raditi u mjesecima ispred nas s obzirom na nove okolnosti.

Kako se vi štitite od koronavirusa s obzirom na to da često putujete po svijetu, jeste li promijenili navike?

- I inače često perem ruke te koristim dezinfekcijske maramice. Sada slušam upute stožera i više se ne rukujem. Najvažnije su mjere koje svatko od nas kao građanin može poduzeti da se spriječi širenje virusa. Stoga je naš tim Odvažno za Hrvatsku otkazao sve preostale skupove u unutarstranačkoj kampanji, jer ne želimo naše članove i članice dovoditi u bilo kakvu opasnost.

Koliko je teško promijeniti neke navike, vidjeli smo nedavno vašeg kolegu Ruttea koji je na presici govorio da se nije dobro rukovati, a onda se odmah on sam rukovao?

- Kada ste u situaciji da je to najnormalnija gesta koja je i poželjna i nužna s aspekta nekoga tko obavlja najvišu javnu dužnost, onda je potrebno neko vrijeme da ljudi osvijeste nova pravila i mjere opreza. Meni se posljednjih dana događa da ljudima odbijam dati ruku, pa se oni začude, ali im onda rastumačim da je to sve zabranio ministar Beroš (smijeh).

Hoće li koronavirus utjecati na daljnji tijek našeg predsjedanja Vijećem EU?

- Kada smo odabrali slogan ‘Snažna Europa u svijetu punom izazova’ vodili smo se izazovima Brexita, pregovorima o novom europskom proračunu te pitanjem proširenja EU koje smo snažnim angažmanom vratili na dnevni red Unije. Imamo i Konferenciju o budućnosti Europe koja će biti lansirana za vrijeme našeg predsjedanja, prošlo je i prvih 100 dana nove Europske komisije, raspravljamo o Zelenom planu, a usto su nam došle i dvije krize globalnog karaktera - epidemija koronavirusa i potencijalno nova migracijska kriza. Sve što dođe na stol rješavamo. Pokazali smo liderstvo i odgovornost primjereno ulozi koju imamo. Hrvatska je pokrenula integrirani politički mehanizam odgovora na krize još prije nego što je WHO proglasio opasnost od epidemije koronavirusa.

Pratili smo situaciju u Wuhanu i odmah smo nakon toga davali obavijesti svima koji dolaze iz tih krajeva. Vidjeli ste reakcije i kritike odlazeće slovenske Vlade prema našim institucijama, a sada je jasno da smo bili u pravu s opreznijim mjerama. Formirali smo Nacionalni stožer i komunikacija je prema javnosti transparentna i pravovremena. Odmah sam rekao da sve što ja znam kao premijer, zna i cijela javnost. Otvoreni smo oko svega, najvažnije je da nema panike, ali ima odgovornog ponašanja. Hrvatsko predsjedništvo odgodilo je sve neformalne sastanke na stručnoj i diplomatskoj razini, osim neformalnih ministarskih sastanaka koji su predviđeni u Hrvatskoj do 15. travnja. S predsjednikom Europskog vijeća Michelom i predsjednicom Komisije Von der Leyen donijeli smo odluke oko daljnjeg funkcioniranja različitih konfiguracija Vijeća EU. Važno je da sposobnost EU za donošenje odluka bude očuvana kako bi se osiguralo učinkovito djelovanje Unije, ali se istodobno rad institucija mora prilagoditi te će se održavati samo nužni sastanci Vijeća.

Što Hrvatska radi po pitanju da ne postanemo hot-spot za migrante?

- Okolnosti su potpuno drukčije nego 2015., u EU je promijenjeno ozračje. Stalno ponavljam da nema nijednoga drugog događaja od pada Berlinskog zida u posljednjih 30 godina koji je više utjecao na promjenu političke arhitekture u Europi. Migrantska kriza 2015. i 2016. utjecala je na mainstream političke stranke, na rast krajnjih stranaka i populista te na ozračje u pojedinim državama. Novi grčki premijer Mitsotakis, za razliku od Ciprasa, koji je imao poroznu granicu, rekao je ‘ne’ ilegalnim migracijama i odlučio čvrsto štititi svoj teritorij.

To je ujedno i vanjska granica EU i ne možemo dopustiti nezakonite migracije, pogotovo jer nije riječ o ljudima koji su sada došli iz Sirije, nego su već dulje vrijeme u Turskoj. Razumijemo da je njima teško, ali nekontrolirani val nezakonitih migracija više u Europi ne može proći. Rješenje koje zagovaram, a to sam rekao i predsjedniku Erdoğanu, jest da se vratimo na provedbu izjave iz 2016. između Turske i EU i ispunjavamo međusobne obveze te pronađemo rješenje u kojem Turska ne dopušta situaciju koju imamo danas. Na tome u ovom trenutku inzistiraju svi čelnici EU. Hrvatskoj, koja već sada odgovorno štiti svoju granicu i ima ambicije postati dio schengenskog prostora, to je posebno važno i zato sam odmah otišao na tursko-grčku granicu.

U kojem bi obliku Hrvatska vojska pomagala na granicama po potrebi, planirate li možda izmjenu zakona da im se daju veće ovlasti?

- Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. Više od 6500 policajaca svakodnevno štiti granicu od nezakonitih prelazaka. Razmišljamo o tome da preciziramo ulogu vojske kada pruža pomoć policiji u nadzoru granica. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, razmotrit ćemo mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima i Hrvatska vojska, bude li to potrebno. U ovom trenutku to nije slučaj. O tome smo razgovarali i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Na grčkim je otocima oko 4600 djece migranata bez pratnje. Koliko bi Hrvatska mogla takve djece prihvatiti?

- Hrvatska je pokazala humanost i ljudskost u nizu situacija. I sami smo imali situaciju vlastitih prognanika i izbjeglica iz BiH. Naša je država dovoljno snažna da prihvati određeni broj djece bez roditeljske skrbi i to je minimum koji trebamo napraviti. Ne mogu zamisliti da netko može biti protiv toga da se pomogne djeci u nevolji. Kada se vide svi podaci, onda ćemo znati točan broj.

Evo, Hrvoje Zekanović iz Suverenista kaže da je to propaganda.

- Hrvatska javnost nije naivna i neće se dati prevariti. Uvjeren sam da jako dobro raspoznaje razliku između lažne retorike neodgovornih ljudi i odgovorne politike koju mi vodimo. Ako nemaš dovoljno srca da pomogneš djeci, bez obzira na to odakle dolaze, onda neka sami birači zaključe o kakvim je akterima riječ.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju s predsjednikom Republike, je li kohabitacija tvrda ili meka i što je s pitanjem slanja hrvatskih vojnika u misiju u Afganistanu?

- Mi ćemo surađivati temeljem ustavnih i zakonskih ovlasti koje imamo jer je to odgovorno ponašanje, posebno kad je riječ o suočavanju s krizama. Takvo je bilo i ozračje na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost, gdje smo govorili o koronavirusu i migrantskoj krizi. Moramo pronalaziti zajednički jezik kada je riječ o funkcioniranju institucija, ali kada je riječ o nekim političkim stavovima, oni će i dalje biti različiti. Vlada je predložila admirala Roberta Hranja za novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, kojeg poznajem dugi niz godina, i on je bio logično rješenje. Što se tiče ostalih tema, vidjeli ste da je Hido Biščević na putu za veleposlanika u Srbiji.

Uskoro ide imenovanje šefa SOA-e, a gospodin Markić ima povjerenje Vlade, bude li htio nastaviti svoj posao. Što se tiče Afganistana, tu je pozicija Vlade jasna. Predsjednik Milanović je taj koji je u kampanji rekao da vojsku treba odmah vratiti iz Afganistana, no kao što smo vidjeli, jedna od prvih odluka koju je potpisao je ona o odlasku kontingenta u Afganistan. Hrvatska je pouzdan saveznik u NATO-u, a NATO nakon sporazuma s talibanima ima plan faznog smanjivanja snaga. Naša će vojska predložiti plan povlačenje hrvatskih vojnika iz Afganistana, sukladno dogovoru sa zapovjedništvom NATO-a. Hrvatskoj Vladi je u interesu zaštita i sigurnost hrvatskih vojnika. Prema planovima Vlade i Ministarstva obrane, postojeći kontingent koji je poslan u Afganistan trebao bi biti i posljednji.

Milanovićev potez micanja bisti?

- Mislim da je to pogrešan i nepotreban potez. Institucija predsjednika nadilazi osobe koje trenutačno obnašaju tu dužnost i nije dobro ako se sve mijenja svakih pet godina. Biste hrvatskih velikana tamo su dugi niz godina i imaju svoj smisao.

Što mislite, zašto je to napravio, je li to način izbjegavanja suočavanja sa svojim biračkim tijelom koje bi možda htjelo vratiti Tita?

- To pitanje trebate njemu postaviti. U Vladi su fotografije svih bivših premijera i nikome ne pada na pamet da to miče.

Titovu bistu je na Pantovčak postavio predsjednik Tuđman. Predsjednica je maknula tu bistu, postavila Tuđmana, pa je sad Tuđmanova maknuta. Biste li vi, da ste bili na mjestu predsjednice, maknuli Titovu bistu koju je postavio Tuđman?

- Na predsjedniku je da tumači svoje poteze.

Najavili ste financijske mjere za povratak iseljenih Hrvata, možete li biti konkretniji?

- U planiranim mjerama za zapošljavanje od 1. siječnja 2020. povećavamo potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje i potpore za osposobljavanje na radnom mjestu, kao i nezaposlene. Nakon uspješnog projekta ‘Zaželi’, koji je ciljao na poticanje zapošljavanja žena u ruralnim sredinama, sada pripremamo i financijsku mjeru usmjerenu na motiviranje Hrvata da se vrate raditi u domovinu. Želimo obuhvatiti i migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali i migracije onih koji su napustili Hrvatsku iz različitih razloga.

Mi smo u ovom mandatu osigurali rekordnih 7,6 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja. To je dovelo do dinamiziranja tržišta rada i gotovo 150 tisuća korisnika mjera Aktivnog programa zapošljavanja, što je pridonijelo i rekordnoj zaposlenosti te nikad manjoj nezaposlenosti, koje bilježimo danas u Hrvatskoj.

Netko kaže da treba zadržati ljude u Hrvatskoj, a ne poticati Hrvate da se vrate iz, primjerice, Irske, jer se oni ne žele vratiti zbog korupcije, klijentelizma, manjih plaća...

- Upravo to i radimo. U našem mandatu prosječna plaća raste za 900 kuna, a uz rekordno nisku nezaposlenost, tržište je takvo da ako netko želi raditi, može pronaći posao. No, uvijek ima dio ljudi koji će radije biti na burzi nego preuzeti odgovornost. Mi želimo rasti ekonomski tako da i plaće i životni standard budu još veći. Mnogi su otišli raditi u inozemstvo i za ne puno veću plaću nego što bi imali ovdje. Ako dođete u sasvim drugo ozračje i ne živite u fenomenalnim uvjetima, a u Hrvatskoj se osigura mjera gdje biste mogli dobiti inicijalnu financijsku podršku za poslovni pothvat, u ozračju koje je familijarno i gdje je život ugodniji, onda mislim da je to dobra mjera.

Boris Kovačev / CROPIX
 

Može li se dogoditi da vi pobijedite u unutarstranačkim izborima, a da u Predsjedništvo uđu neki ‘alternativci’?

- Želim da cijeli tim Odvažno za Hrvatsku pobijedi. U ovu utakmicu idemo kao tim ozbiljnih i dokazanih članova koji žele voditi HDZ do još jedne pobjede na parlamentarnim izborima. Unatoč našim razlikama, nas veže zajednička vizija i smjer HDZ-a. Pozicionirali smo HDZ na pravome mjestu gdje i treba biti - na desnom centru, gdje ga je i predsjednik Tuđman ostavio. Ni on ga nikada nije stavljao na krajnji dio političkog spektra, nazvao ga je zajednica da okuplja što širi krug hrvatskog naroda, a to upravo utjelovljuje pozicija desnog centra. Podmetanja, spinovi i laži o tome da je HDZ otišao ulijevo su jednostavno obmane. Što je lijevo u tome da smo donijeli Zakon o hrvatskim braniteljima, Zakon o nestalima ili da se poveća proračun za Ministarstvo hrvatskih branitelja?

Što je lijevo u tome da smo vratili Hrvatsku vojsku u Vukovar, Sinj, Ploče, Varaždin i Pulu, ojačali hrvatskog vojnika i povećali ulaganja u obranu? Što je lijevo u tome da jačamo hrvatsku policiju i štitimo granicu od nezakonitih migracija? Što je lijevo u tome da je 30. svibnja ponovno Dan državnosti, da je uveden velered Franje Tuđmana, ili što smo uveli Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje? Dio političkih stranaka desnije od nas obmanjuje javnost, a imaju jedinu logiku da dođu na naše mjesto. I zato je nelojalno prema HDZ-u da to prihvaćaju ljudi koji su u stranci na vrlo visokim dužnostima - od potpredsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Odbora za vanjske poslove, dvojice bivših potpredsjednika Vlade - od kojih je jedan otišao ničim izazvan, a drugi iz razloga koji su nevezani za mandat ove Vlade, kao i gradonačelnika Vukovara.

Nisu oni negdje na nevidljivom mjestu unutar HDZ-a. I pritom dižu ruke za program HDZ-a 2016., podržavaju raskid suradnje s Mostom i promjenu Vlade te glasaju za brojne prijedloge, zakone i proračune. Istina, ne brane srčano politiku HDZ-ove Vlade, uglavnom šute i kalkuliraju. To je situacija gdje će neki politički kalkulirati i oportuno šutjeti i manje se trošiti, a onda kada možda dođe njihovih pet minuta biti jako kritični da bi kasnije upravljali HDZ-om. S druge strane, imate ljude koji se daju 100 posto za nacionalne interese i bez kalkuliranja brane politiku stranke, poput šestero ljudi u našem timu. Primjerice, kao europski zastupnik išao sam Ivanu Penavi pomoći i u prvim i u drugim izborima za gradonačelnika, a usto naša Vlada ulaže i podupire razvoj Vukovara kao nijedna Vlada dosad.

Jeste li na europskim izborima ipak pogriješili s listama? Da niste stavili Stiera, Kovača?

- Lista HDZ-a na europskim izborima je bila sastavljena od ljudi koji su svi kompetentni po europskim temama, svih 12. Tko god je bio na listi bio je predložen odozdo, iz gradskih i županijskih organizacija. No, ono što smo mi imali na tim izborima jest da su neki ljudi bili dezangažirani i to je jasno kao dan. Oni koji se nedovoljno angažiraju ne mogu docirati i prozivati radi izbornog rezultata. Razmjer počinjene štete HDZ-u je oko petine biračke potpore, što je dovoljno da vam otkinu tih par tisuća glasova za peti mandat. Nama je cilj bio doseći 5 mandata, u zadnjem smo sazivu imali četiri mandata, kao i sada, a peti je bila Marijana Petir. Njoj je bilo jasno kazano, jer nije niti u jednoj stranci, da dođe u HDZ i bude na našoj izbornoj listi. I neki drugi kolege od ‘alternativaca’ koji govore o rezultatima izbora imali su šansu biti na listi, ali su htjeli isključivo biti prvi...

Bila je ponuda za Stiera i Kovača?

- Da, ali obojica su htjela biti isključivo prvi na listi. Mi smo kroz listu za europske izbore išli graditi nove generacije političara za treće desetljeće. Primjerice, pogledajte nove ministre koji su dobili prigodu biti članovi Vlade - Aladrović, Malenica, Vučković, Banožić, Bedeković, Grlić-Radman i Beroš. Nema nikakvih primjedbi na njih. Takvi su isti ovi zastupnici u Europskom parlamentu. Možemo se ponositi time što iz redova HDZ-a imamo potpredsjednicu Europske komisije, glavnu tajnicu Vijeća Europe te članicu Europskog revizorskog suda, a na proteklim parlamentarnim, lokalnim i europskim izborima iznjedrili smo niz mladih zastupnica i zastupnika, župana, gradonačelnika i načelnika, koji predstavljaju novu generaciju i budućnost HDZ-a i Hrvatske. Mi moramo graditi veliki broj ljudi koji su u stanju iznjedriti izazove ovog vremena. To zahtijeva neko vrijeme. Kad smo mijenjali Vladu 2016., meni su i Butković i Tolušić bili jako važni, kao dva potpredsjednika HDZ-a mlađa od mene deset godina. Ja sam im rekao: Dečki, vi ćete ostati tu i morate sutra imati ključne uloge. Mogao sam reći: Svi koji ste bili u prethodnoj Vladi, hvala vam i doviđenja. Ali, nisam to napravio.

Kako onda tumačite Tolušićevo svrstavanje na drugu stranu, jeste li i u Vladi imali s njim nesuglasice?

- On je uvijek unutar stranke bio za sve prijedloge, nikada nisam primijetio da je glasao protiv politike stranke. Neka vam on odgovori na to pitanje, ja s njime nisam imao problema. Nemam ja ni s kim od tih kolega problema, ovo su samo dani kada smo u unutarstranačkoj kampanji i malo smo otvoreniji.

Je li točno da HDZ-u rejting pada, kako to kaže Anušić, i zbog ‘alternativaca’ koji vas napadaju žešće nego oporba?

- Rejting HDZ-a je stabilan. SDP-ova potpora odgovara i dalje rezultatima prvog kruga predsjedničkih izbora, no parlamentarni izbori su drugačija utakmica - građani će birati između SDP-ove ostavštine od 70 milijardi kuna nagomilanih dugova i onoga što nudi navodni premijerski kandidat Bernardić te postignuća ove Vlade. Kada ste na tri i pol godine mandata, uz niz nepredviđenih političkih, sigurnosnih i gospodarskih izazova i kriza, pokušaja izglasavanja nepovjerenja i interpelacija te pod udarima svih mogućih interesnih skupina, rejting HDZ-a od 27 posto je sasvim solidan.

S druge strane, postoji nataložena difamacijska kampanja s krajnje desnice, koja se služi obmanama, prozivajući nas komunistima, jugoudbašima, nekršćanima, izdajnicima... To je sve laž do laži, koja ima jedini cilj razgraditi HDZ-ovo članstvo i biračko tijelo, a time se neizravno pomaže ljevici i SDP-u. Dio tih manipulacija je bacila i ljevica u eter, konkretno Zoran Milanović u kampanji 2016., pa i u predsjedničkoj kampanji, kada je rekao da sam loše govorio o predsjedniku Tuđmanu, pa je to sada Miro Kovač preuzeo. Zamislite tu konstrukciju?! To je tvrda kohabitacija protiv laži. Neka netko od njih dokaže ijednu rečenicu tog tipa.

Meni je bitno da radimo ono što smo obećali i da vodimo Hrvatsku u ispravnom smjeru. Obećali smo program političke stabilnosti, pravne sigurnosti, gospodarskog razvoja i društvene solidarnosti. To smo i ostvarili, uz kontinuirani krizni menadžment. Premda je još puno posla pred nama, u Hrvatskoj bilježimo nikad veći rast prosječnih i minimalnih plaća te zaposlenosti, nikad bolji međunarodni položaj i nikad više investicija. Da smo jedinstveni i svi maksimalno angažirani, po rezultatima Vlade, HDZ bi sad bio na 35 posto. Pokazalo se da je HDZ, kad je složan, nepobjediv, a tako će i biti na parlamentarnim izborima.

Jesu li birači nezadovoljni zbog, kako to kažu ‘alternativci’, skretanja HDZ-a ulijevo ili je možda problem u klijentelizmu i korupciji?

- Mi ćemo dobiti veliku potporu birača HDZ-a na ovim izborima. Što se tiče borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, to je prioritet ove Vlade. Proveli smo 83 posto mjera iz Plana suzbijanja korupcije. Čak su i brojni udari koji su tresli ministre imali za cilj da sruše rejting HDZ-a i da padne Vlada. Tek kada osobno postanete meta, tada vam se cijela slika razbistri i vidite tko je tko i tko za koga igra.

Pa nisu mediji krivi što su vaši ministri radili to što su radili.

- Nitko ne krivi medije, no vidjet ćemo na kraju što će od toga svega stvarno biti utvrđeno kao protuzakonito.

Alternativci najavljuju ojačavanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, vi ste prije neki dan dobili presudu Upravnog suda da ste bili u pravu što se tiče Pokaza. Mislite li smanjiti ovlasti Povjerenstva kako neki tumače budući da u radnoj skupini za izradu novog zakona sudjeluje Ured premijera?

- Zakone u Hrvatskoj predlaže Vlada, a donosi ih Hrvatski sabor. Predmet Pokaz živi u javnom prostoru skoro dvije godine temeljem prijave političkih suparnika tijelu koje onda od toga radi proces i na kraju donosi deklaratornu odluku za koju, prema pravnom shvaćanju Upravnog suda, nema pravni temelj. Ne može se ići izvan onoga što zakon dopušta. Tu nema nikakvog sukoba interesa, već se radi o stavu Povjerenstva o povredi načela, a sud je ocijenio da zakon ne predviđa pokretanje postupka samostalno za načela. Kao građanin iskoristio sam sva raspoloživa pravna sredstva.

U novom zakonu ćemo ispraviti stvari koje je praksa pokazala da su nedorečene ili neprecizne. Zakon ćemo uskladiti i s relevantnim preporukama koje smo dobili od EU i Vijeća Europe. Ne vidim problem da u tome sudjeluje i Ured predsjednika Vlade. Vjerujem da će predstavnici Ureda kao iskusni pravnici pridonijeti kvaliteti novih zakonskih rješenja.

Ekipa za promjene stalno naglašava da vi nemate koalicijski potencijal, odnosno da bi oni lakše koalirali sa strankama desnice (Škoro, Most, Suverenisti).

- Da nemamo koalicijski potencijal, ne bismo već tri i pol godine vodili Vladu. Mi želimo prvo pobijediti na unutarstranačkim izborima kao tim, potom pobijediti na parlamentarnim izborima i nakon toga ćemo kao relativni pobjednici formirati parlamentarnu većinu po dva načela kao što je bilo i 2016. - svjetonazorski, pa programski.

Svjetonazorski biste išli prvo pregovarati sa Škorom i Suverenistima? Kako ćete pregovarati s tim ljudima koji vas nazivaju izdajnikom, komunjarom?

- Zato i kažem, imamo dva načela. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati i tko će prijeći izborni prag.

Jesu li vam sadašnji koalicijski partneri prihvatljivi i za neku buduću suradnju?

- Manjine, kao i ostali partneri koji su s nama, ako nastavimo suradnju kao što je bila dosad, ne vidim problem.

Što mislite o inicijativi Triju mora, ide li ona dalje, a što mislite o inicijativi Alpe-Adria, za koju se zalaže predsjednik?

- Riječ je o dvije različite inicijative s istim multilateralnim predznakom. Ono u čemu se bitno razlikuju jest njihov strateški doseg i prostor koji pokrivaju. Tri mora bitno je širi koncept, koji uključuje mnogo više država i mnogo kompleksnije projekte, sadržajno i financijski. No to nipošto ne znači da se Tri mora i Alpe-Adria međusobno isključuju, ili su konkurencija jedno drugom. Mislim da Hrvatska treba biti aktivna u obje inicijative.

Tri mora okuplja 12 država članica EU i partnere kao što su SAD i Njemačka. Već ta lista država najbolje govori o snazi i potencijalima tog okvira. Projekti Tri mora pokrivaju područja od najvećeg strateškog značenja - energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu. Bilo bi neodgovorno povući se iz toga, a da pritom ne postoji niti jedan valjani razlog za to. S druge strane, ogromni investicijski i gospodarski potencijal Tri mora nalaže nam da ostanemo aktivno uključeni i pokušamo izvući što više koristi za Hrvatsku i njezino gospodarstvo. Uostalom, Tri mora imaju i čvrstu dimenziju jačanja kohezijske politike EU, što se ističe i u Zajedničkoj deklaraciji četvrtog sastanaka na vrhu Tri mora, održanog prošle godine u Sloveniji. Ako u Tri mora svoj interes nalazi Poljska, Slovačka, Litva ili, primjerice, Rumunjska, ne vidim zbog čega ne bismo i mi.

Je li moguće bilateralno rješenje graničnog spora sa Slovenijom i hoćete li brže doći do dogovora sada kada je tamo na vlasti Janez Janša?

- Granični spor između Hrvatske i Slovenije otvoreno je pitanje na dnevnom redu posljednjih 30 godina. Da je ono bilo uvjet za bilo koju od dvije države za članstvo u EU ili schengenskom prostoru, tada ni Slovenija ne bi bila njezina članica. Naš je stav cijelo vrijeme da bilateralni granični spor mora biti potpuno odvojeno pitanje od toga. Želimo graditi dobrosusjedske odnose i jačati političku i gospodarsku suradnju. Nakon presude Suda EU, koji je potvrdio hrvatske argumente u smislu toga da arbitražni sporazum nije dio prava Europske unije, već da je riječ o pitanju međunarodnoga prava, moramo se okrenuti dijalogu i zajedno pronaći rješenje za utvrđivanje državne granice na kopnu i na moru. Živimo jedni pored drugih, saveznice smo u NATO-u i partneri u EU. Na tom tragu želimo graditi odnose s novim premijerom Janšom i Slovenijom.

Kako komentirate odluku Ustavnog suda da životni i neformalni životni partneri osoba istog spola ne smiju biti diskriminirani po pitanju udomljavanja djece?

- Mi stojimo iza stajališta izrečenih u našem zakonskom prijedlogu. Prilikom izrade Zakona o udomiteljstvu, prije svega se vodilo računa o najboljem interesu djeteta, kao i da je prvenstveni adresat zakona dijete, odnosno ostale socijalno osjetljive skupine kojima se pruža usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji. Ustavni sud svojom odlukom nije ukinuo zakon, nego je zaključio da su sudovi, odnosno druga nadležna tijela, dužna tumačiti i primjenjivati zakone u skladu s njihovim smislom i legitimnom svrhom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 15:35